Fotografija s aerodroma, nova torba, automobil ispred kuće ili objava s egzotičnog putovanja na prvi pogled djeluju kao sasvim običan sadržaj za društvene mreže. U stvarnosti, nekoliko takvih objava može otkriti mnogo više nego što mislimo, gdje živimo, kada nismo kod kuće, s kim putujemo, šta posjedujemo i kakve su nam finansijske mogućnosti.
Upravo zato JP Morgan upozorava da bi porodice, posebno one s većom imovinom, javnom vidljivošću ili porodičnim poslovanjem, trebale imati jasna pravila ponašanja na društvenim mrežama. Potpuno povlačenje s interneta za većinu ljudi nije realno, ali nekoliko unaprijed dogovorenih pravila može znatno smanjiti rizik od prevare, krađe identiteta, narušavanja privatnosti i problema s reputacijom.
Iako su preporuke prvenstveno namijenjene imućnijim porodicama, veliki dio njih danas je primjenjiv na gotovo svakoga.
1. Prvo odlučite šta uopće želite dijeliti
Prije postavljanja zabrana i tehničkih pravila korisno je odgovoriti na jednostavno pitanje: kakav digitalni trag želimo ostavljati?
Porodica može unaprijed dogovoriti koje informacije smatra privatnima, kako želi izgledati u javnosti i gdje povlači granicu između privatnog i javnog života. To je posebno važno kod objavljivanja većih kupovina, luksuznih putovanja, događaja zatvorenog tipa ili detalja povezanih s porodičnim poslovanjem.
Jasna odluka da se bogatstvo, imovina ili svakodnevne navike ne izlažu nepotrebno javnosti kasnije znatno olakšava pojedinačne odluke o tome šta objaviti.
2. Naučite prepoznati informacije koje prevarantima mogu biti korisne
Ljudi često podcjenjuju koliko se informacija može povezati iz nekoliko naizgled bezazlenih objava.
Fotografije kuće, registarske oznake automobila, imena članova porodice, kućnih ljubimaca, lokacije na kojima se često boravi ili informacije o putovanjima mogu pomoći pri krađi identiteta, pokušajima prevare i drugim oblicima socijalnog inženjeringa.
Rizik raste ako različiti članovi porodice objavljuju podatke na različitim platformama. Ono što pojedinačno izgleda nevažno, povezano u jednu cjelinu može dati vrlo preciznu sliku nečijeg života.
3. Pravila dogovorite zajedno
Ako pravila društvenih mreža postavlja samo jedna osoba, posebno u porodici s djecom ili mlađim članovima, velika je vjerovatnoća da ih ostali neće ozbiljno prihvatiti.
JP Morgan zato preporučuje zajednički dogovor o tome šta se može objavljivati, koje informacije ostaju privatne i šta se smatra neprihvatljivim.
Jedna od jednostavnijih smjernica jeste takozvano „bakino pravilo“: objavite samo ono što biste bez nelagode pokazali vlastitoj baki.
Finansijske informacije i trenutna lokacija pritom bi trebale ostati izvan javnih objava. Fotografije s putovanja sigurnije je objavljivati nakon povratka, a sadržaj povezan s porodičnom kompanijom trebalo bi uskladiti s osobom koja je odgovorna za komunikaciju.
4. Uvedite minimalne sigurnosne standarde
Dobro ponašanje na društvenim mrežama nije dovoljno ako su računi slabo zaštićeni.
JP Morgan preporučuje redovno provjeravanje postavki privatnosti, pregled dopuštenja aplikacija i korištenje različitih lozinki za svaki račun. Lozinke bi trebale imati najmanje 16 znakova i ne bi trebale sadržavati lako pogodive lične podatke.
Upravitelj lozinki može znatno olakšati njihovo čuvanje, dok bi višefaktorsku autentifikaciju trebalo uključiti gdje god je dostupna.
Zahtjeve nepoznatih osoba za povezivanje vrijedi odbiti, a osjetljive podatke ne unositi preko nezaštićenih javnih Wi-Fi mreža. Lokaciju u stvarnom vremenu također je pametno isključiti iz objava i oznaka.
5. Prije objave postavite četiri pitanja
Većina problema nastaje zato što se sadržaj objavljuje automatski, bez razmišljanja o tome šta zapravo otkriva.
JP Morgan predlaže četiri jednostavna pitanja prije objave:
Je li ova objava u skladu s našim vrijednostima?
Sadrži li lične, povjerljive ili poslovno osjetljive podatke?
Otkriva li gdje se trenutno nalazim?
Jesu li druge osobe na fotografiji ili snimci pristale na objavu?
Takva provjera traje nekoliko sekundi, a može spriječiti dugotrajnije posljedice.
6. Unaprijed odlučite šta učiniti kada nešto pođe po zlu
Ni najbolja pravila ne mogu potpuno eliminirati pogreške.
Neko može slučajno objaviti fotografiju dokumenta, otkriti adresu, prihvatiti lažni profil ili kliknuti na poveznicu koja vodi na stranicu za prevaru. Važno je unaprijed znati ko tada reaguje i kojim redoslijedom.
To može uključivati trenutno uklanjanje sadržaja, promjenu lozinki, provjeru pristupa računu i obavještavanje osobe odgovorne za porodični posao ili finansije.
Posebno treba imati na umu da brisanje objave ne znači nužno da je ona nestala. Neko je u međuvremenu može sačuvati, fotografisati ili proslijediti dalje.
7. Pravila treba mijenjati zajedno s tehnologijom
Digitalne navike brzo se mijenjaju. Nova društvena mreža, novi uređaj ili nova funkcija aplikacije može otvoriti rizik koji prije godinu dana nije postojao.
JP Morgan zato preporučuje pregled porodičnih pravila najmanje jednom godišnje, ali i nakon važnih promjena poput preseljenja, velike finansijske transakcije, ulaska člana porodice u kompaniju ili trenutka kada dijete počne samostalno koristiti društvene mreže.
Najkorisniji dio ovakvog pristupa zapravo nije popis zabrana. Vrijednost je u stvaranju navike razmišljanja prije objave.
Društvene mreže mogu ostati mjesto za kontakte, posao i dijeljenje iskustava. Međutim, što više informacija o sebi javno ostavljamo, to više materijala dajemo i ljudima kojima te informacije nikada ne bismo dobrovoljno ispričali.
U vremenu u kojem se prevare sve češće oslanjaju upravo na javno dostupne lične podatke, privatnost postaje i dio finansijske sigurnosti.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
