[{“img”:”\/img\/vijesti\/2026\/09\/ai_office.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2026\/09\/ai_office.jpg”,”caption”:”(Foto: AI generated)”,”bg”:”cdc0b1”}]
Umjetna inteligencija mogla bi povećati evropsku produktivnost za oko jedan posto tokom pet godina, ali nosi i ozbiljne ekonomske rizike. Dokument međunarodnih finansijskih institucija upozorava na opasnosti od povećanja nejednakosti, preopterećenja elektroenergetskih mreža i veće ovisnosti o stranoj tehnologiji.
U pratećem dokumentu, pripremljenom za neformalni sastanak ministara finansija Evropske unije u Dublinu 18. i 19. septembra, navodi se da će koristi i troškovi umjetne inteligencije vjerovatno biti neravnomjerno raspoređeni među zemljama, regijama i radnicima. Također se ističe da bi dovršetak jedinstvenog tržišta Evropske unije pomogao da se primjena umjetne inteligencije i njene prednosti ravnomjernije prošire na blok od 27 zemalja.
Uticaj na tržište rada i inovacije
Dokument Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) istovremeno odražava zabrinutost koju su ranije izrazili Mario Draghi, bivši predsjednik Evropske centralne banke, i Evropska komisija. Oni upozoravaju da fragmentirana tržišta kapitala, rada i energije u Evropi direktno koče investicije i inovacije. MMF procjenjuje da je oko 60 posto radnika u razvijenim evropskim ekonomijama zaposleno na poslovima koji su u velikoj mjeri izloženi uticaju ove moderne tehnologije.
Kako se navodi u izvještaju, dok bi neki mogli postati produktivniji, drugi bi se mogli suočiti sa gubitkom posla usljed automatizacije rutinskih zadataka. Ovo se posebno odnosi na poslove gdje je vjerovatnije da će umjetna inteligencija zamijeniti radnu snagu nego je dopuniti. Očekuje se da će pri tome razvijenije ekonomije imati nesrazmjerno velike koristi jer su bolje pripremljene za ovu tehnologiju i više izložene njenom uticaju, prenio je Reuters.
Energetski izazovi i strateška ovisnost
Analiza pokazuje da evropski centri podataka već troše oko 3 posto električne energije na kontinentu, te da će potražnja naglo rasti kako se upotreba umjetne inteligencije bude širila. Veliki tehnološki centri kao što su Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz i Dublin spadaju u najugroženija područja, pri čemu klasteri centara podataka već vrše ogroman pritisak na lokalne elektroenergetske mreže. Kako bi se to riješilo, Evropska unija bi trebala ulagati u prekograničnu mrežnu infrastrukturu i produbiti integraciju evropskog tržišta energije.
Dokument također upozorava da Evropi prijeti rizik od stvaranja još jedne strateške ovisnosti, budući da Sjedinjene Američke Države i Kina apsolutno dominiraju u razvoju modela umjetne inteligencije. Zbog toga će Evropi biti potrebna značajna ulaganja u vlastitu industriju kako bi se na vrijeme izbjeglo oslanjanje na stranu tehnologiju i sačuvala tehnološka nezavisnost.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
