Kobnog dana 30. avgusta 2007. godine život je izgubilo 12 vatrogasaca. Gasili su požar trave i niskog raslinja na Kornatima. Porodice ne vjeruju da je uzrok smrti takozvani “eruptivni požar”
Postoji nekoliko teorija koje se ponavljaju i koje su protumačili i dokazali razni analitičari iz niza podoblasti, a koje su po njima izazvale tragediju na Kornatima prije 19 godina, 30. kolovoza 2007. Jedna je “eruptivna vatra”, a prenosimo druge i njihova objašnjenja. Za tragediju na Kornatu niko nije odgovarao. Express je ovaj tekst objavio 2024. godine.
Nikada nije do kraja razjašnjeno ko je kriv za jednu od najvećih ratnih nesreća u Hrvatskoj i zašto je propala akcija spašavanja povrijeđenih vatrogasaca. Na današnji dan prije 18 godina vatrogasci su gasili požar trave i niskog raslinja na Kornatima. Oni su poginuli u intervenciji Dino Klarić, Ivan Marinović, Ivica Crvelin, Marko Stančić, Gabriel Skočić, Hrvoje Strikoman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević I Ante Juričev Mikulin.
Samo je preživio Frane Lučić, sa teškim posledicama.
“Službeni izvori kažu da nas je vatra zahvatila u 15.26 sati, a ja sam u zadarsku bolnicu dovezen u 21 sat. Tako smo čekali pet i po sati na transport i medicinsku pomoć, a liječnici kažu da je opečenom tijelu potrebna tekućina u prvih sat-dva. Pustili su nas da umremo. Tijela su nam izgorjela više od 60 posto, a čekanja je trebalo pet i pol sati”, rekao je on. Frano Lučić iz Tisnog, jedini preživjeli vatrogasac iz velike kornatske tragedije za Vjesnik 2010. godine.
Dok su čekali pomoć, mogli su da čuju jauke, zapomaganje i pozive u pomoć njegovih kolega koji su trpeli jake bolove i bili su strašno žedni.
“Sve se odigralo vrlo brzo i praktički nas je spržila velika vrućina. Nije moglo biti od kornatske trave. U trenutku kada je došlo do navale vrućine, skinuo sam vizir i vidio vatru u daljini i puno dima. Vidio sam bijeli, crni i žuti dim. Nisam čuo eksploziju, ali vjerujem da nije došlo do erupcije Kornata, jer nije došlo do erupcije Kornata. Za to je kriva bomba koju je NATO bacio nakon povratka iz Srbije.
Mladić se godinama oporavlja. Imao je više od 10 velikih operacija, mnogo manjih operacija, tridesetak anestezija, mnogo bolnih zavoja, presađivanja kože… U požaru su mu izgorele ruke, a ostao je bez prstiju. Uz izuzetnu istrajnost, završio je fakultet i zaposlio se kao inženjer energetike. Zaposlio se u HEP-u. Iako su u njegovoj kući bila tri premijera, od tragedije je prošlo skoro 11,5 godina dok država nije odlučila da Lučiću obešteti “solidarno i pravično”.
Intervencija na Kornatima djelovala je kao još jedna rutinska akcija, ali se pretvorila u tragediju. Članovi porodica vatrogasaca koji su iz godine u godinu ginuli 30. avgusta ne vjeruju u zvaničnu verziju eruptivnog požara.
Vatra ih je spalila za 15 sekundi
U 11.48 sati načelnik vatrogasne jedinice primio je dojavu o požaru na otoku Kornatu u uvali Vrulje, nedaleko od objekta Nacionalnog parka Kornati Karaula. U 12.30 sati u šibenskoj vojarni Kneza Bribirskih okupila su se 23 vatrogasca JVP Šibenik, DVD Tisno, DVD Vodice i DVD Zablaća. Pola sata kasnije helikopterom HV-a prebačeni su na otok Kornat. Lučić se prisjeća da je u helikopteru vladala dobra atmosfera. Na Kornatu je bilo jako vruće, puhao je jak vjetar, ali trava je bila samo do koljena. Zbog jakog vjetra, vatrogasci su uspjeli da se iskrcaju tek iz trećeg puta. Šest u blizini uvale Kravljačica, a preostalih 17 iznad uvale Šipnata. U Murteru se kruške pripremaju s vodom za transfer na otok.
Joško Klarić prijavljen je u 13:44. u Šibeniku da je požar velik i da ga ne mogu obuzdati, a u 15.26 sati. 13 vatrogasaca, koji su bili u bazenu, ugasili su požar za 15 sekundi. Prva grupa (vatrogasci DVD Zablaće), u 15.33 časova. u kontaktu sa svojim kolegama u VOC Šibenik, upozoravaju da nemaju kontakt s drugom grupom. U 15.45 sati razmatra se mogućnost slanja još jedne grupe vatrogasaca u pomoć kolegama, dok u 16.25 jedan vatrogasac dobija prve alarmantne vijesti da ima stradalih.
Satima su čekali pomoć
Oprema na povrijeđenim vatrogascima se istopila, grčili su se od bolova, pili vodu koju su imali sa sobom i bili žedni. U 17.20 sati helikopter je stigao na Kornat i počela je potraga. Petnaest minuta kasnije na mjesto tragedije stiže vatrogasac iz prve grupe Joško Klarić i pronalazi karbonizirana tijela kolega. Do 18 sati podigli ste HGSS led Sretan Božić i započeli operaciju izvlačenja povrijeđenih vatrogasaca. Posljednji je izvučen u 19:40.
U 20.45 sati četiri vatrogasca su brodovima pomorske policije prevezena u Sukošan, a tri stradala su helikopterom prevezena u Zemunik. Već je bilo izvjesno da su poginuli na mjestu požara Gabriel Skočić, Marko Stančić, Hrvoje Strikoman, Dino Klarić, Ivan Marinović I Ivica Crvelin.
Tijekom noći na otok su upućene policijske i vojne snage koje će pretražiti područje i osigurati požarište, a na mjesto nesreće izašli su istražni sudac i tužitelj iz Šibenika, policijski uviđaj i vještaci Kriminalističkog centra MUP-a te vatrogasni inspektori Inspektorata unutarnjih poslova.
Sedam teško povrijeđenih vatrogasaca prevezeno je u zadarsku bolnicu. U 22:30 petoro teško povrijeđenih vatrogasaca: Tomislav Crvelin, Josip Lučić, Ante Crvelin, Karlo Ševerdija I Marinko Kneževićkolima Hitne pomoći prevezeni su u Traumatologiju Zagreb i KB Dubrava. Sve osim Fran Lučićkoji je na rođendan 31. augusta dovezen u splitsku bolnicu, narednih dana preminuo je od zadobivenih ozljeda.
Dražen Slavicažupanijski vatrogasni zapovjednik, jedini je optužen za kornatsku tragediju. Uhapšen je 6. septembra 2007. Iz pritvora je pušten 30. oktobra 2007. Vrhovni sud je 21. oktobra 2020. odbio žalbe tužilaštva na drugu nepravosnažnu oslobađajuću presudu. Slavica, koji je pravosnažno oslobođen optužbi, kazao je da ga je DORH maltretirao 13 godina. “Uništili su mi život”, rekao je i tužio državu.
Uzrok požara ni do danas nije jasno utvrđen. Tim stručnjaka Instituta “Ruđer Bošković” utvrdio je razlog pogibije 12 vatrogasaca prije 11 godina na Kornatima. Svi su stradali u klisuri iznad uvale Šipnat, a prema mišljenju stručnjaka, upravo je ovakva konfiguracija terena bila kobna za dvanaestoricu poginulih i jedinog preživjelog vatrogasca. Fran Lučić. Do danas je postojalo nekoliko teorija koje su ponavljali i tumačili različiti analitičari i dokazali da su uzrok tragedije.
Eruptivna vatra ili vatra sa eruptivnim efektom?
Prvo je država angažovala svjetskog stručnjaka za požare iz Portugala koji je utvrdio da je riječ o takozvanom ‘eruptivnom požaru’, odnosno eruptivnom požaru. Odnosno, kako je objasnio prof.dr. Darko Stipaničevdoveo je do zabune jer se smatralo da postoje takozvani ‘obični’ i ‘eruptivni’ požari. Profesor Centra za istraživanje šumskih požara Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu detaljno je objasnio razloge eruptivnog djelovanja svakog požara i kaže da svaki požar ima eruptivni učinak, ali je ponekad potpuno neprimjetan, a ponekad je vidljiv – ovisno o tome širi li se vatra sporo ili brzo.
Kerozin iz helikoptera?
Ovu teoriju zastupaju porodice žrtava, a ona je bila najvatrenija Igor Marinovićotac poginulog Šibenčanina Ivan Marinović. Prema njegovoj teoriji, vatrogasce je ubilo 400 litara kerozina koji je iscurio iz probušenog rezervoara helikoptera koji je leteo iznad vatre. Prema njegovoj teoriji, nestale su crne kutije helikoptera MI-8 pod brojem 202 i 213, šesta posada koja je letjela tog dana je nepoznata i ne postoji dnevnik letenja. Marinović tvrdi da je vojni helikopter MI-8 broj 202, koji je trebalo da pomogne u izvlačenju vatrogasaca iz okoline, bio neispravan, imao je probušen rezervoar iz kojeg je curio kerozin. Uvjeren je da ova njegova teorija direktno proziva hrvatsku vojsku, pa se pita zašto je Kanađanin sutradan bacio 12 vodenih bombi na mjesto nesreće kako bi izbrisao sve tragove. Krivi i komandanta Draga Slavica jer je pomoć nastradalima stigla tek nakon 5-6 sati čekanja, odnosno Centra 112.
Krivac je NATO bomba?
Prema trećoj teoriji, krivac požara je zaostala NATO bomba koja je eksplodirala zbog vrućine. Jedini preživjeli vatrogasac je uvjeren u nju Fran Lučića takvu teoriju iznio je i dokumentirao jedan umirovljeni časnik HV-a Nediljko Pušićpravnik po profesiji. Prema ovoj teoriji, pre povratka na nosače aviona u Jadranu, NATO avioni su se oslobodili tereta koji nisu ispustili iznad Srbije tokom ‘kosovske krize’ 1999. godine. Pušić je pribavio izveštaj NATO pakta iz 2004. godine, iz kojeg je vidljivo da je nakon bombardovanja Jadranom u Srbiji ostalo još 10 neotkrivenih bombi. Pušić smatra da su na Kornate bačene jedna ili dvije bombe CBU-87 sa kumulativnim punjenjem koje se raspršilo po stijenama.
Slabosti sistema
Vatrogasni stručnjak Branko Šimara svojedobno je u Slobodnoj Dalmaciji govorio o sistemu kao najslabijoj karici koja je dovela do tragedije. Prema njegovim riječima, nema govora o ‘eruptivnom požaru’, a krivci prema njegovoj teoriji su ljudi – od glavnog vatrogasnog zapovjednika Mladi Jurinapreko tadašnjeg direktora NP Kornati, do Ministarstva obrane. Šimara smatra da je sistem prestandardizovan, da nije bilo preventivnih mjera za gašenje požara, nije bilo dežurstava unutar Nacionalnog parka, ali i neorganiziranosti unutar vatrogasne zajednice, pa bi odgovornost bila na državi.
Stručnjaci Instituta Ruđer Bošković ipak su bili najbliži teoriji koju je objasnio splitski profesor Stipaničev. Prema njihovoj teoriji, 30. kolovoza 2007. godine, u klancu iznad uvale Šipnat na Kornatu, vatrogasci su stradali od posljedica požara južnog kraka s eruptivnim učinkom, te mogućeg spajanja tog požara s ogrankom požara koji je došao sa sjevernog dijela.
“Velika je vjerovatnoća da je u klisuri, zbog nagiba terena i jakog vjetra, došlo do eruptivnog efekta, odnosno paljenja negorivih plinova i sagorijevanja eteričnih ulja i biljaka, pri čemu se razvija visoka temperatura od oko dvije hiljade stepeni. Takav požar se javlja samo u klisurama, a to je moguće i od strane južne grane, a nastala je i ova vatra. sjevernom, što je izazvalo još višu temperaturu”, rekao je na Županijskom sudu u Zadru geolog Goran Kniewaldkoji je kao stručnjak za okolišnu forenziku bio i član Interpolove stručne grupe, prenosi Slobodna Dalmacija.
Pogibija 12 vatrogasaca na Kornatima najveća je tragedija koja je zadesila hrvatske vatrogasne postrojbe. Političari svake godine na godišnjicu poručuju da je zadatak svih nas da izvučemo pouke iz ove tragedije kako se ovakvi ili slični događaji ne bi ponovili. Dovoljno kvalitetna oprema za vatrogasce koji se danima bore sa stihijom požara i veće plate su polazna osnova.
