Nepalska tragedija podsjetila je na poplavu koja je potopila Nin 2017.: srušeni mostovi, ogromna šteta i dug oporavak, ali srećom – bez ljudskih žrtava
Katastrofa u Nepalu podsjetila je na strašnu poplavu koja je poharala Nin prije devet godina. Kataklizmična poplava koja je prije dva dana zadesila Nepal i Tibet i odnijela stotine života, zbog sile i nepredvidivosti prirode, podsjetila je na tragediju koja je zadesila Nin 2017. godine. Na sreću, katastrofa je bila manje smrtonosna, ali strah koji se uvukao u stanovništvo kao i razmjeri štete bili su ogromni. U rujnu 2017. godine povijesni grad Nin i zaleđe Zadra poharala je vodena stihija koja je u samo nekoliko sati promijenila izgled grada, uništila njegovu kulturnu baštinu i ostavila duboke ožiljke, čija sanacija traje do danas.
GDJE JE DIJAMANT NESTAO?
360°
Od Škabrnje do Afrike: Krvavi trag helikoptera Ratka Mladića
Dana 11. rujna 2017. nad zadarskim područjem formirao se snažan mezorazmjerni konvektivni sustav koji je, uz potporu Velebita, počeo puštati neviđene količine oborina. Skoro 190 milimetara kiše palo je za samo dva sata ujutro, a za 24 sata zabilježeno je čak 300 milimetara – tri puta više od mjesečnog prosjeka za septembar. U Zadru je izmjereno 285 milimetara, što ga je, prema podacima Ogimeta, učinilo najkišovitijim gradom na svijetu tog dana, čak i kišovitijim od Floride koju je tada pogodio uragan Irma.
Pod teretom ogromne količine vode, korito rijeke Miljašić Jaruge nije izdržalo. U prvim izvještajima panično se pričalo o “probijanju brane”, ali se kasnije ispostavilo da je bujična voda probila nasipe Solane Nin, koju je voda prva zadesila. Ogromna masa vode i blata neodoljivo je jurila prema istorijskom centru Nina. Grad, koji je odolijevao brojnim osvajačima i milenijumima historijskih promjena, potopljen je i odsječen od svijeta za nekoliko sati. Prizori su bili apokaliptični: putevi su nestali pod vodom, a kuće i gospodarski objekti bili su usred nabujalog jezera. U općem haosu, petnaestak radnika Cromarisa i Solane Nin zarobljeno je u pogonima zbog urušavanja puta, pa su ih pripadnici HGSS-a morali evakuirati.
– Čim sam video ovu katastrofu u Nepalu, naježio sam se. Mogu zamisliti kakav su užas ovi ljudi doživjeli jer sam bio u poplavi koja je zadesila Nin 2017. Niko nije očekivao, a voda je jurila takvom brzinom da nisi imao vremena ni reagovati, a kamoli razmišljati. U solani se vidio samo krov, sve je bilo pod vodom. Bili smo odsečeni od sveta. Kuće, auta, čamci, sve je bilo pod vodom i potonulo, jedino nas je tješilo to što niko nije poginuo – priča nam penzioner iz Nina.
SECRET CHANNELS
Politika i društvo
Ko je John Ratcliffe? Nije došao u Moskvu da prijeti, on je nosio informacije za Putina
Kada se voda povukla, to je otkrilo razmjere razaranja. Najveći udarac pretrpjeli su simboli grada – dva povijesna kamena mosta, Gornji i Donji, koji su stoljećima povezivali otočić s kopnom. Vodena bujica, koja je nosila sve pred sobom, bukvalno ih je rastavila i odnijela. Dijelovi mosta, obnovljeni manje od jedne decenije ranije, pronađeni su na desetine metara dalje u plitkoj Ninskoj laguni. Njihovo uništenje nije bilo samo infrastrukturni, već i dubok emocionalni udarac za Nindže. Povijesna jezgra postala je pravo ostrvo, dostupno samo uz pomoć pontonskog mosta koji je izgradila Hrvatska vojska.
– Problem je što nismo znali šta se tačno dešava. Bili smo odsečeni od sveta. Trebalo je vremena da se snađemo, a najgore je bilo to što nije bilo vode za piće. Sjećam se da smo kasnije išli sa kantama na stanice gdje su davali vodu, pa smo smjeli nositi samo dvije kante da ih bude dovoljno za sve. Komšijina dva broda potonula su u trenu. Kasnije su izvučeni, ali su motori uništeni. Niko ti to ne može vratiti. Ono što ostaje nakon ovakve katastrofe je strah od spoznaje da je priroda toliko moćna i nepredvidiva da se ne možete zaštititi – dodala je za Express.
A šteta je bila vidljiva na svakom koraku. Ogromne količine materijala deponovane su u ninskom zaljevu i lučkom području – drveće, granje i gusti mulj zatrpali su akvatorij i gotovo potpuno onemogućili plovidbu. Kako je naveo naš sagovornik, ogromnu štetu je pretrpjela i Solana Nin, jedan od ključnih privrednih subjekata. Voda je uništila više od dvije trećine uroda, uključujući i najvredniji “cvijet soli”, čija je vrijednost procijenjena na oko 200.000 eura.
– Velika poplava je probila brane i sva voda iz unutrašnjosti je prošla kroz našu solanu, pa je ona prva na udaru i najviše oštećena. Sve je bilo potopljeno, počev od skladišta, upravne zgrade, muzeja, solane – rekao je tada vlasnik solane Damir Oštrić.
LANAC KATASTROFE
Politika i društvo
Početak horora u Nepalu: Kako je ogroman glečer započeo apokalipsu…
Poplava nije zaobišla ni Zadar, gdje su poplavljeni uredi Opće bolnice, trgovački centri i brojne prometnice. Ukupna šteta na zadarskom području procijenjena je na više od 43 miliona eura, od čega je veliki dio upravo uništena infrastruktura i privatna imovina u Ninu.
Ninov oporavak bio je dug, složen i skup proces koji traje do danas. Vlada Republike Hrvatske obećala je pomoć, a Hrvatske ceste preuzele su ulogu investitora u najvažnijem projektu – sanaciji srušenih mostova. Radovi su počeli tek u novembru 2018. godine, više od godinu dana nakon katastrofe. Projekat je bio izuzetno zahtjevan jer se radilo o zaštićenim spomenicima kulture koji su morali biti ne samo restaurirani, već i ojačani za buduće izazove, uz očuvanje prvobitnog izgleda. U saradnji sa konzervatorima odlučeno je da se u sanaciji koristi što više starog, vađenog kamena, dok je konstrukcija ojačana armirano-betonskim elementima koji se spolja ne vide. Projekat rekonstrukcije mosta, čija je vrijednost premašila četiri miliona eura, završen je u junu 2020. godine, skoro tri godine nakon poplava.
YAYOI KASUMA
Književnost i kultura
Plašila se seksa, videla tačke i živela u ludnici. Njeni radovi vrijede milione
Međutim, time sanacija nije završena. Ogromne količine aluvijalnog materijala koje su zagušile Ninsku lagunu predstavljale su dugoročan problem. Projekat sanacije akvatorija, kojim je predviđeno iskopavanje gotovo 27 hiljada kubnih metara nanosa, počeo je tek u oktobru 2025. godine. Cilj projekta, vrijednog skoro 900 hiljada eura, bio je vraćanje prvobitne plovnosti luke i uspostavljanje poremećene ravnoteže morskog ekosistema.
Iskustvo iz 2017. godine bilo je bolna, ali vrijedna lekcija. U ožujku 2024. godine zadarsko područje ponovo je zahvatilo jako nevrijeme s ekstremnim količinama kiše. Ponovo se izlila rijeka Jaruga, a Ždrijac je nakratko ponovo postao “ostrvo”. Mnogi Nindže s mukom su se sjećali katastrofe od prije sedam godina. Međutim, ishod je bio potpuno drugačiji.
– Količina vode večeras je bila nešto manja od one iz poplave 2017. godine, što ukazuje da su se aktivnosti na nasipu oko Jaruge, mostovi, radovi na vodoprivredi i sve što je urađeno ovdje pokazali kao ispit i spasilo Nin od moguće štete koja bi mogla biti da to nije učinjeno – napisao je Dalibor Lovrić, mještanin Ninna koji je pratio situaciju na terenu.
Sanirani nasipi i novoizgrađeni, jači mostovi izdržali su pritisak vode i spriječili ponavljanje crnog scenarija. Iako je materijalna šteta u 2017. godini bila ogromna, katastrofa u Ninu imala je jednu ključnu razliku u odnosu na onu u Nepalu – nije bilo ljudskih žrtava. Ova činjenica je postala utjeha i pokretačka snaga u obnovi, a sam grad je postao simbol otpornosti. Kako je rekao gradonačelnik Nina Emil Ćurko nakon što je grad pružio pomoć potresnoj Petrinji: “Upravo Nin je primjer kako je sve nadoknadivo osim ljudskih života.”
