„Formalno-pravno smo ispunili sve uslove za članstvo u NATO-u. Mogu nam već sutra uputiti poziv“, izjavio je u emisiji “Plenum” Federalne televizije Alija Kožljak, šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Kožljakove tvrdnje, gledano formalno-pravno, imaju određeno uporište. BiH je već godinama duboko uključena u NATO strukture kroz Akcioni plan za članstvo (MAP), Program reformi i kontinuiranu saradnju Oružanih snaga BiH sa Alijansom. NATO štab u Sarajevu prisutan je više od dvije decenije, a Oružane snage BiH dugo rade na interoperabilnosti sa standardima saveza. Međutim, ključni dio njegove izjave – da je BiH praktično spremna za članstvo i da se poziv može očekivati “već sutra” – znatno je problematičniji kada se politička realnost stavi ispred formalnih procedura.
Kožljak članstvo u NATO-u predstavlja gotovo kao tehničko pitanje: država ispuni određene uslove i dobije poziv. U praksi, međutim, NATO funkcioniše prije svega kao politički savez. Za prijem nove članice nije dovoljna samo formalna saradnja ili usvojeni dokumenti. Potreban je prije svega unutrašnji politički konsenzus, funkcionalna država i saglasnost svih članica NATO-a da je trenutak za proširenje politički i sigurnosno opravdan. A Bosna i Hercegovina trenutno ne ispunjava nijedan od tih uslova.
Vlasti Republike Srpske već godinama otvoreno odbacuju članstvo u NATO-u, a u skladu s takvim stavom Narodna skupština RS usvojila je i rezoluciju o „vojnoj neutralnosti“. Dakle, politički konsenzus unutar države, koji je za NATO presudan – ne postoji. Dodatni problem predstavlja dugogodišnje pitanje vojne imovine, koje i dalje nije u potpunosti riješeno. NATO je upravo knjiženje perspektivne vojne imovine na državu BiH godinama isticao kao jedan od ključnih uslova za napredak ka članstvu. Osim toga, BiH se kontinuirano suočava sa blokadama institucija i političkim krizama koje često paralizuju donošenje odluka. Za NATO, koji funkcioniše na principu konsenzusa među članicama, prijem države sa dubokim unutrašnjim sporovima predstavlja ozbiljan politički rizik.
Da je Bosna i Hercegovina uprkos tvrdnjama Bećirovićevog šefa kabineta još daleko od članstva u NATO-u jasno su poručili i iz same Alijanse u martu ove godine. Tokom sastanka sa Denisom Bećirovićem u Briselu, zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska naglasila je da ključni koraci u tom smislu zavise od same države kandidatkinje, te je jasno poručila kako je u institucijama BiH neophodno prvo osigurati unutrašnji konsenzus i uputiti formalni zahtjev za pristupanje NATO-u, a tek nakon dobijanja poziva slijedi zahtjevnija faza procesa.
Kožljakove izjave demantuju i informacije člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji kaže da je prilikom nedavne posjete sjedištu NATO-a njemu i Bećiroviću rečeno da Bosna i Hercegovina mora duplo povećati svoj budžet za odbranu.
„Ono što se od nas očekuje, a u narednom periodu će to biti jasno rečeno, jeste da se ispune neki politički uslovi. Prvi je povećanje izdvajanja za Oružane snage BiH sa 0,9% BDP-a na 1,8%“, rekao je Komšić.
Nije jasno koga tačno pokušava obmanuti šef kabineta Denisa Bećirovića kada govori o članstvu BiH u NATO-u koje je, prema njegovim riječima, praktično pred vratima. No, zato je sasvim izvjesno da Alija Kožljak neće moći prisustvovati narednom Samitu NATO-a koji će se održati u julu u Ankari, jer je Bećirovićev šef kabineta već dugo na “crnoj listi” turskih vlasti koje ga dovode u vezu sa pokretom Hizmet iza kojeg je stajao Fethullah Gullen (FETO). To je i razlog zbog kojeg Kožljak nikada ne prisustvuje Bećirovićevim sastancima sa zvaničnicima Turske, a također ne može ni letjeti preko aerodroma u Turskoj. Iako Kožljak tvrdi da to nije tačno, fotografije koje objavljujemo u nastavku govore drugačije.
- april 2025. godine – Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Bosni i Hercegovini Sadıka Babüra Girgina – na sastanku nema Alije Kožljaka:
- septembar 2025. – Denis Bećirović sastao se sa delegacijom turske kompanije “Eksim Holding”, jedne od vodećih grupacija u Turskoj koja posluje u oblastima energetike, trgovine i prehrambene industrije – na sastanku nema Alije Kožljaka:
- septembar 2025. – Denis Bećirović održao je sastanak sa ambasadorom Republike Turske u BiH Eminom Aksekijem – na sastanku (sa Bećirovićeve desne strane) sjede njegovi saradnici, ali ne i šef kabineta Alija Kožljak:
- mart 2026. – Bećirović se sastao u Istanbulu s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom – tu su Erdoganovi najbliži saradnici, ali ne i šef kabineta Denisa Bećirovića Alija Kožljak:
Preuzeto sa: istraga.ba
