Piše: David Hearst, thebosniatimes.ba
Svake godine na Dan Nakbe, britansko-palestinski par kojeg poznajem ide na marš u spomen na masovno raseljavanje više od 700.000 Palestinaca tokom stvaranja Izraela 1948. godine.
Smiješna stvar se dogodila paru na putu do marša ove godine. Nasuprot njima u metrou je bio par koji je očigledno bio nezadovoljan onim što je vidio.
Supruga mog prijatelja imala je torbu s palestinskim vezom i značkama na kojima je pisalo: “Oslobodite Palestinu”, “Prestanite naoružavati Izrael” i “Izrael, van iz Gaze”.
Par nasuprot njih je zurio, ali je šutio. Jedan od njih je pokušao fotografirati značke, ali nije uspio.
Dvije stanice kasnije ustali su da izađu, ali ne prije nego što se jedan od njih okrenuo i rekao: “Ne pripadate ovdje. Trebali biste se vratiti kući!”
U kupeu su mnogi bili zaprepaštenja nakon što su otišli.
Počela je debata i ubrzo je postalo jasno da kupe saosjeća s mojim palestinskim prijateljima. Bili su to doktori u Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS) koji su stigli iz Jordana prije tri decenije. Oboje su bili Palestinci čije su porodice došle iz Yaffe i Jenina.
Žena s njihove desne strane rekla je: “Ja sam Irkinja. Znam kako se osjećate. Ovo smo imali 800 godina i Britanci su nas smatrali neljudima. Još uvijek nas gledaju kao strance.”
Dva crna Britanca nasuprot njima su se nasmijala. Jedan od njih je rekao: “Okupirali su svijet 200 godina i mi ne odlazimo. Ovdje smo da ostanemo”, rekao je.
Kada su stigli do ulice, moji prijatelji su otkrili da su ulice od Južnog Kensingtona pa sve do Waterloo trga pune propalestinskih pristalica. Nikada u svom vremenu od kad su u Britaniji nisu vidjeli ovoliki broj.
Broj propalestinskih demonstranata na maršu bio je daleko veći nego što je policija priznala. Prisustvo dva rivalska marša na ulicama Londona u subotu predstavljeno je policiji i medijima kao dvije krajnosti.
Izmišljena je uvreda da su propalestinski demonstranti namjeravali proći pored sinagoge, iako to nikada nije bio plan niti njihova ruta.
Ali brojke su govorile svoju priču.
Desetine hiljada su bile propalestinske, dok su pristalice krajnje desničarskog agitatora Tommyja Robinsona, pravog imena Stephen Yaxley-Lennon, jedva mogle ispuniti Trg Parlamenta.
Islamofobna retorika
Posebno uočljivo na maršu povodom Dana Nakbe ove godine bilo je vidno i glasno prisustvo britanskih Jevreja, i sekularnih i vjerskih.
Bilo je mnogo problematičnije biti Jevrej na trgu mržnje britanskih fašista, iz razloga koji su postali očigledni čim bi iko otvorio usta.
“Muškarci, jeste li spremni da se dovedete u formu? Jeste li spremni da i sami postanete najbolja osoba? Kao muškarci, kao britanski muževi moramo se pripremiti za borbu jer borba dolazi u ovu zemlju”, lajao je Yaxley-Lennon.
Yaxley-Lennon je dao jedan intervju poljsko-američkoj manekenki Weroniki Karagowskoj, koja ga je pitala šta bi uradio kao premijer. On je odgovorio: “Zaustavio bih islam. Prekinuo bih strano finansiranje ove zemlje.”
Vjerovatno je pod “prekidom stranog finansiranja” mislio da će prestati, ili barem vratiti novac koji je sam dobio od Foruma za Bliski istok sa sjedištem u Filadelfiji, ili od američkog milijardera Roberta Shillmana, ili od Australijske alijanse za slobodu, ili od Jevrejske odbrambene lige?
“Svi migranti bi sutra bili izvedeni iz hotela i vraćeni nazad od strane vojske”, nastavila je Yaxley-Lennon. “Ja bih uveo reemigraciju. Vrijeme je da mnogi muslimani napuste ovu zemlju. Vrijeme je da idete. Imate svoje domove u koje morate ići. Ovo je naš dom u koji nemamo gdje ići. Više ne dozvoljavamo promjene, vidite da su ljudi siti svega.”
Kellie Jay Keen, koja sebe naziva “aktivistkinjom za ženska prava”, pojačala je antiislamsku tiradu. “Nije prekasno da izbacimo islam iz naših učionica. Nije prekasno da izbacimo islam iz te zgrade. Nije prekasno da izbacimo islam iz svake službene kancelarije u ovoj zemlji, i više nego prekasno – apsolutno je neophodno ako želimo spasiti ovu zemlju, moramo ukloniti islam sa svakog mjesta vlasti.”
Yaxley-Lennon i Keen su bili nezgodni drugovi za proizraelske ličnosti koje su finansirale ovo okupljanje.
Napetost koju su stvorili s izraelskim lobijem bila je apsolutno jasna kada je bivši glasnogovornik izraelske vojske Jonathan Conricus intervjuirao Piersa Morgana.
Conricus, koji je rekao da uživa na Trgu parlamenta, branio je Keena jer je pozivao na uklanjanje islama iz svih britanskih zvaničnika. Conricus je pokušao napraviti razliku između islama, religije, i muslimana, ljudi koji ga prakticiraju. Tu razliku je osporio sam Yaxley-Lennon koji je otvoreno pozvao muslimane da “idu kući”.
Morgan je s pravom pitao da li bi Conricus rekao isto ako bi se krajnja desnica okrenula protiv judaizma. Conricus nije imao odgovor.
Parade fašizma
Uklonite brojne Davidove zvijezde na Trgu parlamenta i ovo bi bio skup bijelih supremacija samo za kršćane.
Transplant pokreta Bijela avangarda je sve to jasno rekao: “Kraj cionističke okupacije Britanije. Zaustavite bijelu zamjenu.”
Za razliku od klevete da je Corbynovo vodstvo laburista učinilo Britaniju nesigurnom za Jevreje, zaista će biti istina da će s Farageom na vlasti Britanija postati nesigurna za život muslimana.
Civilizacija koju su ovi fašisti došli zaštititi očito je prestala biti “judeokršćanska”. Šta god to značilo. Kršćani su u historiji bili najvatreniji progonitelji Jevreja.
Na drugom transparentu na maršu je pisalo: “Jebem islam, Krist je Kralj.” Što je očito bila poruka da izraelski ministar dijaspore Amichai Chikli, koji je pozvao Yaxley-Lennon u Izrael prošlog oktobra, nije platio da bude postavljen.
Nijedan od govornika na maršu “Ujedinimo Kraljevstvo” neće biti uhapšen ili ispitivan zbog govora mržnje, a nejednakost zakona koji trenutno definira antisemitizam i islamofobni govor mržnje, te posljedično nejednakost u policijskom nadzoru ovih marševa, bila je previše jasna.
Pravna definicija govora mržnje očito se ne odnosi na svakog britanskog građanina podjednako.
Svako ko bi držao transparent na kojem bi pisalo isto o judaizmu bio bi brzo uhapšen zbog antisemitizma. Ali to nije glavna opasnost od dozvoljavanja održavanja takvih parada fašizma, a kamoli ispred Parlamenta.
Ova opasnost prevazilazi palestinski sukob. Ona je opasnost za sve britanske građane ove zemlje, bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili zemlju porijekla. Sada postaje uobičajeno napadati sve muslimane u Britaniji, odakle god i kad god su došli.
Michael Gove, bivši ministar konzervativaca; Wes Streeting, kandidat za rukovodstvo laburista; Yvette Cooper, bivša ministrica unutrašnjih poslova i sadašnja ministrica vanjskih poslova; Kemi Badenoch, lider konzervativaca; svi su se igrali na islamofobnoj kliše da su muslimanske zajednice sumnjivi glasači, utočište ekstremista, koje treba tretirati kao leglo terorista.
Britanski premijer Keir Starmer govorio je o “kumulativnom efektu” propalestinskih marševa na antisemitizam.
Doprinos muslimana
Njihova generacija političara je sva veličala slavne dane Britanije koja je pobijedila fašizam 1940-ih. Pa ipak, svi oni zgodno uljepšavaju ulogu koju su muslimani igrali u odbrani Britanije u njenom času najveće potrebe protiv fašizma.
Najmanje 2,5 miliona muslimana borilo se sa savezničkim snagama u Prvom svjetskom ratu i 5,5 miliona u Drugom svjetskom ratu. Gotovo 1,5 miliona muslimana je poginulo u borbama.
Uglavnom su došli iz Indije i Afrike i borili su se u Somaliji, Abesiniji i Madagaskaru. Između 9.000 i 12.000 Palestinaca borilo se za Britaniju u Egiptu i Mesopotamiji.
Ali najveći doprinos muslimana bio je u britansko-indijskoj vojsci koja se borila protiv Japanaca u kampanji na Dalekom istoku. Milion muslimana borilo se u ovoj vojsci.
Njihovim potomcima političari iz širokog spektra mejnstrim mišljenja govore da više nisu dovoljno Britanci da ostanu u ovoj zemlji.
Ako Starmer uspije u svojoj posljednjoj borbi da ostane premijer, Laburistička stranka će održati ljevicu fragmentiranom, a Britanija će sigurno dobiti Nigela Faragea, vođu Reformne Velike Britanije, za svog sljedećeg premijera.
S Farageom na vlasti, svaki musliman u ovoj zemlji imat će razloga za strah.
Za razliku od klevete da je Jeremy Corbynovo vodstvo Laburističke stranke učinilo Britaniju nesigurnom za Jevreje, zaista će biti istina da će s Farageom na vlasti Britanija postati nesigurna za život muslimana.
Kada počnu odlaziti, Jevreji neće mnogo zaostati. Jer će sigurno biti sljedeća meta vala bijele supremacije koju Farage predstavlja protiv prisustva “stranaca”.
Ekstremna opasnost
Podržavajući krajnju desnicu širom Britanije, Izrael dovodi cijelu jevrejsku zajednicu u Britaniji u ekstremnu opasnost.
Podržavajući krajnju desnicu širom Britanije, Izrael dovodi cijelu zajednicu Jevreja u Britaniji u ekstremnu opasnost.
Moji palestinski prijatelji vratili su se kući ojačani podrškom koju su njihove porodice dobile od bijelaca, crnaca, Azijata, Jevreja i muslimana podjednako na obilježavanju dana kada su njihove porodice protjerane sa svojih zemalja.
Noć prije, supruga mog prijatelja je telefonirala svojoj tetki u Jeninu. Izdržala je masovnu izraelsku vojnu operaciju čišćenja kampa u Jeninu i raseljavanja do 45.000 Palestinaca.
Ovaj put njena tetka je bila u očaju. Bijeli šatori doseljenika pojavili su se na njihovom poljoprivrednom zemljištu sjeverozapadno od Jenina. To je moglo značiti samo jedno; šatori će postati ispostava i vrlo brzo će njihovo poljoprivredno zemljište i njihov jedini prihod potpuno nestati.
Kao što svi sada znaju, doseljenici upravljaju Zapadnom obalom.
“Govore nam da idemo kući. Najviše mi je stalo do odlaska u porodični dom u Jeninu. Ali mi smo ovdje u Britaniji jer smo protjerani iz ove zemlje, a Britanija je odgovorna za ono što se dogodilo 1948. godine i ono što se dešava svaki dan od tada u proteklih 85 godina. Gdje Britanija sada želi da idemo?”
(TBT, MEE)
The post OD NAKBE DO FAŠISTIČKIH PARADA Hearst: Kako britanska krajnja desnica prijeti muslimanima i Jevrejima appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
