NASA se priprema za lansiranje svog opservatorija sljedeće generacije, svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, koje je zakazano za nedjelju. Ovaj moćni instrument, nasljednik slavnog Hubblea, obećava revoluciju u našem razumijevanju kozmosa, s primarnim ciljevima istraživanja tamne energije, tamne tvari i lova na tisuće novih egzoplaneta. No, jednako fascinantna kao i misija teleskopa jest priča o ženi čije ime nosi – pionirki koja se borila protiv predrasuda kako bi utrla put ženama u znanosti i zauvijek promijenila NASA-in pogled prema zvijezdama.
Tko je bila Nancy Grace Roman, “majka Hubblea”?
Nancy Grace Roman (1925. – 2018.) bila je američka astronomkinja i prva žena koja je dospjela na izvršnu poziciju unutar NASA-e, a u znanstvenim krugovima ostala je zapamćena pod zasluženim nadimkom “Majka Hubblea”. Njezina strast prema zvijezdama rođena je u djetinjstvu u Nashvilleu, Tennessee, gdje je već kao djevojčica pokazivala izniman interes za astronomiju. Unatoč sustavnom obeshrabrivanju s kojim se suočavala u obrazovnom sustavu koji je znanost smatrao isključivo muškim područjem, njezina odlučnost nije jenjavala.
Ustrajala je na svom putu i 1949. godine doktorirala astronomiju na Sveučilištu u Chicagu. Prije nego što se 1959. pridružila tek osnovanoj NASA-i, radila je u Pomorskom istraživačkom laboratoriju. U NASA-i je postala prva voditeljica odjela za astronomiju, gdje je uspostavila cjelokupni program svemirske astronomije agencije. Njezina ključna uloga bila je u planiranju i zagovaranju projekta koji će kasnije postati poznat kao Svemirski teleskop Hubble. Upravo je ona okupila astronome i inženjere, uvjerila Kongres u važnost projekta i postavila temelje za najpoznatiji svjetski opservatorij. Kao priznanje za njezin nemjerljiv doprinos, NASA je u svibnju 2020. godine službeno preimenovala tadašnji Wide Field Infrared Survey Telescope (WFIRST) u Svemirski teleskop Nancy Grace Roman.
Nasljednik s pogledom stotinu puta širim od Hubbleovog
Lansiranje teleskopa Roman predviđeno je iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, a u orbitu će ga ponijeti moćna raketa SpaceX Falcon Heavy. Njegovo konačno odredište je druga Lagrangeova točka (L2) sustava Sunce-Zemlja, gravitacijski stabilno mjesto udaljeno otprilike 1,5 milijuna kilometara od Zemlje, gdje će moći nesmetano promatrati duboki svemir. Iako dijeli jednu ključnu karakteristiku s Hubbleom – primarno zrcalo promjera 2,4 metra – tu prestaje svaka sličnost. Glavna snaga Romana leži u njegovom glavnom instrumentu, Wide Field Instrument (WFI).
Ovaj instrument ima vidno polje koje je, ovisno o infracrvenom spektru, između sto i dvjesto puta veće od onog na Hubbleu. Ta naizgled tehnička specifikacija u praksi znači pravu revoluciju. Dok je Hubbleov pogled bio usmjeren na relativno male, specifične dijelove neba, Roman će moći snimiti goleme kozmičke panorame u jednom kadru. To će mu omogućiti da u znatno kraćem vremenu mapira ogromna područja svemira, stvarajući dosad neviđeno detaljne i široke slike koje će obuhvatiti milijarde galaksija i zvijezda.
Potraga za tamnom tvari i tisućama novih svjetova
Glavni znanstveni ciljevi misije teleskopa Roman zadiru u najveće misterije suvremene kozmologije. Jedan od ključnih zadataka bit će istraživanje prirode tamne energije, tajanstvene sile koja uzrokuje ubrzano širenje svemira, te mapiranje raspodjele tamne tvari, nevidljive supstance koja čini većinu mase u svemiru. Roman će proučavati kako su se galaksije i kozmičke strukture formirale i evoluirale kroz vrijeme, pružajući podatke ključne za razumijevanje ovih fundamentalnih sila.
Drugi stup misije je potraga za egzoplanetima. Zahvaljujući svom širokom vidnom polju, Roman će moći istovremeno pratiti stotine milijuna zvijezda, što ga čini idealnim za otkrivanje planeta metodom gravitacijske mikroleće. Očekuje se da će otkriti i proučiti tisuće novih svjetova, od plinovitih divova do stjenovitih planeta sličnih Zemlji. Uz WFI, teleskop je opremljen i instrumentom Coronagraph Instrument (CGI). Riječ je o tehnološkoj demonstraciji dizajniranoj da izravno snimi planete veličine Jupitera tako što će blokirati zasljepljujuću svjetlost njihove matične zvijezde. Uspjeh ove tehnologije otvorit će put budućim misijama koje bi mogle izravno snimati i analizirati atmosfere planeta sličnih Zemlji.
Nadopuna, a ne zamjena za legendarne teleskope
Važno je naglasiti da Svemirski teleskop Nancy Grace Roman nije zamišljen kao zamjena za Hubble ili svemirski teleskop James Webb, već kao njihova nadopuna. Dok se Hubble i Webb fokusiraju na dubinska i detaljna promatranja specifičnih, unaprijed odabranih ciljeva, Romanova uloga bit će provođenje širokih istraživanja neba. On će identificirati najzanimljivije objekte i fenomene – od udaljenih supernova do potencijalno nastanjivih egzoplaneta – koje će zatim Webb i budući teleskopi moći detaljnije proučiti. Njegov rad stvorit će golemu bazu podataka koja će služiti astronomima desetljećima, pružajući neviđen statistički uzorak o strukturi i evoluciji svemira. Sposobnost da istraži milijarde galaksija i otkrije tisuće novih planeta čini ga ključnim dijelom budućnosti svemirske astronomije.
*uz korištenje AI-ja
Preuzeto sa: www.24sata.hr
