Advokat UNSA u Sarajevo Enver Smajkan potvrdio je za Interview.ba da će se žaliti na prvostepenu odluku Općinskog suda u Sarajevu koji je usvojio tužbeni zahtjev bivše generalne direktorice KCUS-a protiv Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Podsjećamo, prema prvostepenoj presudi, odluke kojima je poništen njen magistarski rad proglašene su nezakonitim. Svojom odlukom, sud je u potpunosti usvojio tužbeni zahtjev Sebije Izetbegović, proglasivši nezakonitim akte koje su donijeli najviši organi sarajevskog Univerziteta. Prema izreci presude, poništavaju se Odluka Senata Univerziteta u Sarajevu od 6. marta 2023. godine, kao i Rješenje rektora UNSA-e od 9. marta 2023. godine.
Pored poništenja ovih odluka, Univerzitet u Sarajevu obavezuje se da tužiteljici Izetbegović nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 23.428 KM.
U obrazloženju se podsjeća da je Izetbegović tužbu podnijela 15. marta 2023. godine. Sud konstatuje da je u Matičnoj knjizi magistranata Medicinskog fakulteta u Sarajevu upisano da je ona 19. marta 1998. godine odbranila magistarski rad pod naslovom “Efekti ishrane trudnica na incidenciju malformacija novorođenčadi za vrijeme rata u Sarajevu” te stekla naučni stepen magistra nauka.
Senat UNSA-e je odlukom iz marta 2023. godine naložio rektoru donošenje rješenja kojim se taj upis poništava, uz obavezu da se isti proglasi ništavim u Službenim novinama Kantona Sarajevo.
Zanimljivo je da se u sudskom obrazloženju navodi kako je odluka UNSA-e donesena nakon “duže medijske kampanje inicirane izvan akademske zajednice”, a čiji je cilj bio stvaranje uvjerenja u javnosti da Izetbegović svoj akademski status doktora medicinskih nauka i profesora univerziteta nije stekla na zakonit način.
Sud vs. UNSA
Podsjetimo, Senat UNSA-e je, pozivajući se na nedostatak adekvatne dokumentacije iz Zagreba i Sarajeva o položenim ispitima na postdiplomskom studiju, oduzeo Sebiji Izetbegović zvanje magistra.
Ubrzo nakon toga, oduzeta joj je i titula doktora medicinskih nauka te je ostala bez zvanja redovne profesorice na Medicinskom fakultetu UNSA-e.
Oduzimanje akademskih zvanja bio je i jedan od glavnih formalnih preduslova za njenu kasniju smjenu s pozicije generalne direktorice KCUS-a.
„ Naravno da ćemo se žaliti, prije svega jer je odluka donesena prije nego je okončan postupak. Nismo imali vremena odgovoriti na rješenje, trebala je biti otvorena rasprava i o tome sam razgovarao sa sutkinjom. Uostalom, advokati Sebije Izetbegović nisu osporili činjenicu da ona nije položila ispite nego odluku rektora i Senata o poništenju magisterija. Ovdje je riječ o povredi ustavne nadležnosti. Sud ne može donositi odluke o nezakonitosti diplome. To je nadležnost UNSA, a ne suda. Sud se u ovom predmetu, a govorimo o parničnom sudu, trebao oglasiti nenadležnim – tvrdi advokat UNSA.
I izvor blizak Medicinskom fakultetu u Sarajevu, koji je godinama (po službenoj dužnosti) deverao ima li ili nema Sebija Izetbegović „pravi magisterij” za Interview ba kaže:
„ U skladu sa tadašnjim statutom Medicinskog fakulteta Sebija Izetbegović nije imala uvjete za odbranu magisterija. No, ipak je, a priča je već dobro poznata, zahvaljujući lažiranju ocjena i blagonaklonosti tadašnjeg dekana Medicine dr. Nedžada Mulabegovića dobila prilliku da brani magistarski rad. Ovdje je, pravnim jezikom rečeno, bjelodano da je Izetbegović nezakonito pristupila odbrani magisterija. Nije imala prvu fazu uvjeta za polaganje magisterija – ispite – govori naš izvor.
Došla “Alijina snaha”
On se sjeća kako je tih dana 1998. na Medicini bilo opsadno stanje jer je „Alijina snaha“ došla da prijavi magisterij.
„ Bilo je i zastrašivanja, kažu zvao (Mirsad) Kebo, zvao (Halid) Genjac. Imala je neki prepis ocjena, pa je dr. Mulabegović rekao da će on to vidjeti. I znamo kako je završilo. Dakle, neosporno je da je upisala magisterij u Zagrebu, ali nije položila niti jedan ispit – navodi naš izvor.
Njegovu izjavu argumentira i dopis Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, poslan u februaru 2022. domaćim pravosudnim i inspekcijskim organima.
„ Sebija Izetbegović, direktorica Kliničkog centra nije pohađala postdiplomske studije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu – saopćila je tada Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo nakon što su joj, putem međunarodne pravne pomoći, a na zahtjev Ministarstva pravde BiH, stigli odgovori Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Medicinski fakultet u Zagrebu naveo je tek da je direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu bila upisana u prvu godinu postdiplomskog studija “Ultrasound in clinical medicine” u akademskoj godini 1992./1993, ali je navedeno da ne postoji dokumentacija na osnovu koje bi potvrdili vjerodostojnost indeksa, koji je objavljen u mediju bliskom SDA.
Dopis Ministarstva znanosti i obrazovanja RH
S ovog fakulteta pojašnjeno je da u dosjeu Sebije Izetbegović ne postoji dokumentacija o polaganju ispita i da ona nakon polaganja ispita nije vratila u Studentsku refereadu niti indeks ni ispitnu dokumentaciju na temelju koje bi joj se upisalo polaganje ispita u evidenciju.
Također, istaknuto je, Izetbegović nije završila poslijediplomski studij “Ultrasound in clinical medicine”, niti joj je na tom studiju izdana diploma.
Političke i druge (ne)prilike
Sama Izetbegović je u međuvremenu mijenjala iskaze na ovu temu. Prvo je tvrdila da je završila magisterij, pa nije, pa je suprug Bakir tvrdio da jeste.
Sebija Izetbegović je podsjećamo 1994. godine pisala Vijeću za naučno istraživački rad i postdiplomski studij u Sarajevu s molbom da joj se prizna status studenta postdiplomske nastave.
Tvrdila da su joj ostala samo četiri ispita
Lično je ustvrdila i potpisala da je 2. marta 1993. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala postdiplomske studije, te da su nastava, vježbe i konsultacije izvođeni na engleskom jeziku.
„ Nažalost, zbog političkih prilika, morala sam napustiti Zagreb, ne položivši četiri od ukupno 14 ispita – napisala je Izetbegović i zatražila od tadašnjeg dekana dr. Nedžada Mulabegovića da joj omogući polaganje preostalih ispita te izradu magistarskog rada.
Uz ovu je molbu, tako piše, priložila index sa postdiplomske nastave i kratku biografiju. I tako je, zaobilaznim putem, 29. marta 1997. godine na Medicini, pred prof. dr. Srećom Šimićem odbranila magistarsku tezu pod nazivom “Efekti ishrane trudnica na malformacije novorođenčadi u toku rata u Sarajevu”.
Pomračenje biografije
To je dodatno zamračilo romansiranu biografiju, koju je, kad je namjeravala upisati magisterij u Sarajevu sama otkucala. Punu nelogičnosti, neistina i netačnih podataka, kojima se bavila inspekcija u Sarajevu.
Prije svega, Izetbegović je navodila da je na Medicini u Sarajevu diplomirala s prosjekom 8,3 što nije istina, jer je njen pravi prosjek bio 7,38. No, ocjene su malo prepravljene, prvo da bi mogla postati asistent, a kasnije i upisati postdiplomske studije. Uvjet za to bio je prosjek najmanje osam tokom cijelog studija, odnosno devet iz predmeta za koji se konkurira. To su pravila za sve, osim za Sebiju Izetbegović.
Biografija u kojoj je sporno više činjenica
Naši izvori s Medicine u Sarajevu tvrde da je na osnovu njenih riječi tadašnji dekan dr. Mulabegović prihvatio da joj nedostaje samo četiri ispita. I kraj priče.
Svoje 11 godina dugo studiranje od septembra 1978. do aprila 1989. opisala je “pauziranjem zbog porodične situacije”. Navela je da je već 1990. upisala postdiplomski studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
Gubitak akademskih zvanja
Senat Univerzuteta u Sarajevu je nakon dugih zasjedanja, nalaza inspekcije, na kašičicu dostavljene dokumentacije 6. marta 2023. godine većinom glasova poništio akademsko zvanje magistrice medicinskih nauka, a 13. marta, poništen je i upis u Matičnu knjigu magistranata Sebije Izetbegović.
Razlog nije bio tvrdnja da je dokazano da je falsifikovala diplomu, nego je problem bio u dokumentaciji o njenom postdiplomskom studiju i dokazima o položenim ispitima. Univerzitetska komisija je, prema tada objavljenim nalazima, utvrdila da nema diplome o magisteriju niti urednih dokaza o položenim ispitima postdiplomskog studija u Sarajevu i Zagrebu. To je posebno bilo važno zato što je njen magisterij bio dio akademskog puta koji je prethodio doktoratu.
Nakon poništenja magisterija, otvoreno je pitanje kako je mogla steći doktorat ako za njega nije imala uredno okončan magistarski studij.
Inspekcija je u aprilu 2023. naložila UNSA-i da primijeni zakonsku odredbu prema kojoj se diploma poništava ako njen nosilac nije ispunio sve propisane ispitne obaveze. Senat UNSA je potom 13. aprila 2023. glasao za poništenje njenog doktorata – 30 članova bilo je za, šest suzdržano, a dva protiv. Time je Izetbegović praktično ostala bez akademskih zvanja magistrice i doktorice nauka, a potom je pokrenut i postupak vezan za njeno profesorsko zvanje.
Nakon što je izgubila akademska zvanja koja su bila povezana s njenim statusom na Medicinskom fakultetu, otvorilo se pitanje može li ostati na čelu KCUS-a.
Na kraju je 27. novembra 2023. godine smijenjena s mjesta generalne direktorice KCUS-a. Upravni odbor kao razlog je naveo gubitak statusa nastavnika Medicinskog fakulteta u odgovarajućem akademskom zvanju.
No, Sebija Izetbegović nije odustajala.
Jesu li pri donošenju odluke Suda pripomogli i pritisci na sudije i sutkinje? Naši izvori tvrde da jesu.
(TBT, Interview.ba)
The post PRAVOSUDNI APSURD: Magistrica Sebija Izetbegović bez položenih ispita!? appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
