Proces izbora novog reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ulazi u novu fazu, jer su skoro sva muftijstva utvrdila imena kandidata koja će uputiti u daljnju izbornu proceduru.
Najčešće su evidentirane kandidature prof. dr. Nedžada ef. Grabusa i hafiza dr. Mensura ef. Malkića, dok za njima vidno zaostaje prof. dr. Salem Dedović.
Da je kako Bog zapovjeda
Evidentirani prijedlozi bit će dostavljeni nadležnim organima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji nastavljaju provođenje izbornog procesa u skladu s Ustavom i Izbornim pravilima Islamske zajednice.
Pravilnik predviđa mogućnost da u jednom izbornom okrugu budu evidentirani i kandidati koji dolaze s područja drugog izbornog okruga, dok komisije imaju obavezu predsjedniku Sabora Islamske zajednice dostaviti podatke o svim predloženim kandidatima zajedno s njihovim pisanim izjavama o prihvatanju kandidature, u roku koji odredi Komisija za organiziranje i provođenje izbora.
Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini trebao bi na sjednici zakazanoj za 5. septembar 2026. godine potvrditi konačnu listu kandidata, dok je izbor novog reisul-uleme planiran za 10. oktobar ove godine.
Da je sve kako je Bog zapovjedio i kako protokol i akti nalažu, izbor reisul-uleme bi prošao bez ikakvih komplikacija i trzavica. Međutim, kako ništa u Islamskoj zajednici već dugi niz godina ne fukcionira kako je Bog zapovjedio izbor za reisul-ulemu će imati svoj dramatičan zaplet.
neizvjesna završnica je počela već onogo trneutka kada je jedan od najozbiljnijih kandidata, tuzlanski muftija Vahid Fazlović, odustao od kandidature. Skoro da je on bio neupitan nasljednik aktelnog reisa Huseina Kavazovića. Zapravo, on mu je bio desna ruka tokom njegova dva mandata i kao takav je slovio da kontrolira kadrovsku politiku Islamske zajednice. Tako da su normalne okolnosti izbor reisa bi se odvio na način formalne primopredaje vlasti između Kvazovića i Fazlovića. No, očito je da su nastale neke vanredne okolnosti zbog kojih je Falović odustao i zbog kojih su stvari krenule u neželjenom pravcu.
Režiseri ove drame su pripadnici tzv. ‘Socijalističkog stroja’, ili petoročlana ‘tajna ruka’ koja već nekoliko decenija ‘drži sve konce’ i kreira generlanu politiku Islamske zajednice. Radi se o ulemi, islamskim intelektualcima, koji su svoje fakultetsko obrazovanje stekli na Fakultetu političkih nauka (FPN), a neki od njih postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radi se o Hilmi Neimarliji, Enesu Kariću, Džavdu Hodžiću, Ismetu Veladžiću i Mustafi Spahiću. Ovoj grupi su pripadali i Fikret Karčić i Aziz Kadribegović koje biologija ‘izbacilaiz stroja’. Prvi je preselio na Ahiret, a drugi je obolio.
Iako su Neimarlija,Veladžić, Spahić, pa i Karić u vrlo poznim godinama, te su odavno penzioneri, oni i dan danas djeluju i rade i zarađuju honorare pri Rijasetu. Samo je Hodžić, kao direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta, u aktivnoj službi. No, i on je na pragu penzioniranja.
Pobuna botova
Postavljanjem Veladžića za predsjednika komisije za izbor reisa, po osnovu starosne dobi, jer se tretira kao najstariji sabornik, samo podtvrđuje naprijed iznesene generalije ‘Socijalističkog stroja’.
Veladžić je radni vijek proveo kao neuspješana novinar, i nešto uspješniji upravnik medrese. Nakon penzioniranja Kavazović ga je primio u svoj kabinet.
Pošto je Kavazović izravno bio izbor Hasana Čengića, tako mu je on odabrao sastav kabineta. Uz Veladžića mu je instalirao Razima Čolića, nekadašnjeg amabsadora u Saudijskoj Arabiji, i svog potrčka Rifeta Fetića, koji nema nikave veze sa Islamskom zajednicom.
Veladžić je sa Čengićem bio u tazbinskim odnosima jer mu je sestra udata za Mirsda Veladžića, nekada prvog čovjeka SDA u Krajini.
Ali, upravo je u tome trenutno ključni momentum drame, iliti fitna/spletka za izbor novog reisa. Preko Veladžića ova frakcija želi po svaku cijenu nametnuti svog kandidata Grabusa. Pošto njegovi protivkandidati, Malkić i Dedović, formalno ispunjavaju sve šartove/uvjete za kandidaturu, teško će ih biti eliminirati ‘kroz papire’.
S druge strane, pošto se izbor reisa do sada odvijao na zatvorenim halkama, ovaj put je situacija izmaknula kontroli. Naprosto su se u prazan prostor ubacili esdeaovi botovi. Nakon povlačenja Fazlovića iz utrke, kojeg su botovi doživljavali kao svog stranačkog kandidata, vektor animoziteta imržnje usmjerili su prema Grabusu, kojeg smatraju proameričkim kandidatom. Zato im je poslužila objava Wikileaks depeša koje su vrlo kompromitirajuće za njega. Naime, Grabus je prilikom preuzimanja funkcije muftije u Ljuljbljani kod američkih diplomata svog prethodnika, Osmana Đogića, koji se opirao smjeni, tretirao kao islamskog radikala. Botovi ne sumnjaju da je frakcija koja podržava Grabusa na isti način ogibetila i eliminirala Fazlovića kod stranih diplomata u Sarajevu. Stoga su krenuli u agitaciju za Malkića, za kojeg se nadaju da je bar naklonjen SDA-u, za razliku od Grabusa koji slovi da je naklonjen NiP-u. Botovi su posebno kivni na Dževada Hodžića,kojeg nazivaju ‘izdajnikom’, zbog toga što mu je jedan sin, kao kadar NiP-a, dobio moćnu funkciju u BHTelecomu, dok mu je drugi sin dobio uhljebljenje u GHB biblioteci pored dvije stotine imama koji su konkurirali na to radno mjesto.
Tako je vodeći bot Jasmin Mulahusić sačinio nekakvu anketu po kojoj 80% vjernika (da li samo botova?) podržava Malkića. Svjesni toga da bi i sabornici mogli dijeliti slično raspoloženje sa esdeaovim botovima režiseri izbora za reisa razmišljaju da izborna komisija na čelu sa Veladžićem prije potvrde zvaničnih kandidatura napravi konsezus među kandidatima da Grabus bude jedini kandidat. To znači da bi Malkiću bilo ponuđeno mjesto naibu-reisa, a Dedoviću neka visoka funkcija u Sarajevu.
Sve bi se to naravno pravdalo potrebom za jedinstvom Islamske zajednice. Takav vaz/govor je održao i muftija Grabus nedavno na dovištu u Karićima gdje je poentirao da se izbori za reisa tiču isključivo Islamske zajednica i da ona mora pokazati svoje jedinstvo kroz izbor reisa.
I što se tiče uleme, organa Islamske zajednice, pa i njenih medija, Veladžić bi mogao sprovesti svoj naum. Paradoksalno je da su im se na tom putu ispriječili eto baš botovi. Kako god gledali na ovaj fenomen, jedno je više nego očito; to je rezultat dugogodišnje cenzure koju je Islamska zajednica namtenula kako ulemi i imamima tako i svojima medijima. I to je baš učinjeno zahvaljujući pojavi društvenih mreža, što se poklapalo sa mandatima reisa Kavazovića. Tako se ne pamti da se u vrijeme njegovog mandata pokrenula neka polemika unutar islamke intelgenicje, niti da je bilo ko od imama iznio (samo)kritički stav, ili da je na daj Bože, oponirao reisu. prema navodima je bilo takvih komentara od strane imama na društvenim mrežama, ali da su ti komentari brzo bivali obrisani nekon izravne intervencije nekoga iz reisovog kabineta (Čolića, ili Fetića).
Pored toga na društvenim mrežama potpuno dominiraju vehabisjke daije sa svojim narativom. Čak i među njima zavarniče polemike kakve odnedavno vode dvojica daija Dževad Gološ i Zijad Ljakić. Iako njihove polemike djeluju kao borbe kečera njih prati na stotine hiljada vjernika.
Sve ovo ukazuje na ‘podzemne vode’ koje dobrano podrivaju same temelje Islamske zajednice kao institucije. One su počele ‘nadirati’ sa erom Mustafe Cerića, ali su nabujale u vrijeme reisa Kavazovića.
Stoga, ma ko da ga naslijedi imat će turbulentan mandat sa vrlo burnim narativom. A nijedan od tri aktuelna kandidata nemaju ni harizmu ni intelektualne reference da je kadar nositi sa takvim izazovima. Zabrinuti vjerni mogu samo doviti i Boga moliti za proviđenje!
(TBT, Tim za analitiku)
The post NASTAVLJA SE neizvjesna završnica U RIJASETU: Ko želi da muftija Grabus bude jedini kandidat za reisa i zašto?! appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
