Prije točno 27 godina, policajac Mato Oraškić ušao je u sudnicu Općinskog suda u Zagrebu s pištoljem tokom brakorazvodne parnice i ubio suprugu, odvjetnika i sutkinju.
srijeda 22. septembra 1999. godine za sudiju Ljiljan Hvalec (38) trebao je biti normalan radni dan. Brakorazvodna parnica supružnika Oraškić zakazana je za 9.30 sati. Kako se približavalo vrijeme parnice, tada 28-godišnji Mato Oraškić već je sprovodio svoj krvavi plan. U sud je ušao kroz prizemni svod, znajući da će kroz taj ulaz lakše proći s oružjem.
Sat vremena prije ročišta došao je u sudnicu Vladimir Šekstadašnji predsjednik Hrvatskog sabora, zbog zakazanog ročišta zbog sukoba sa kolegom Sa čuvenim Leticom koji ga je jednom nazvao pijanicom. U društvu advokata Nela PedišićŠeks je stajao u jednom od hodnika suda. Bilo je oko 9.45 sati, a neizvjesna završnica se odvijala na prvom spratu suda.
FOTO GALERIJA
360°
Maske i krvave ruke na Milanskoj nedelji mode. ‘Ubio si milion i po krokodila!’
Rekorder, tada star 43 godine, teško je ranjen Stanka Cvjetković, kasnije je svjedočila da je Oraškić ustao i izvadio pištolj nakon što je sudija izdiktirao za zapisnik da je brakorazvodni postupak završen.
Mato Oraškić je ubijen s prva dva hica suprug Gordan (26)a za njom, takođe sa dva metka, advokat Hajru Prohić (43). Okrenuo se prema sudijskom stolu i pucao u sudiju, a njeno tijelo je palo na pod.
Teško je povrijedio diktafon, a na izlasku iz suda zgrabio je spise i stavio ih u ranac. Odjurio je do toaleta gdje je oprao ruke, a potom je istim putem, kroz podrum, izašao iz zgrade suda.
– Bio sam na ratištu, ali tako nešto nisam video u životu. Na lijevoj strani sudnice, dvije žene su ležale na podu jedna preko druge. Krenuo sam prema izlazu, ali onda sam čuo tihi glas diktafona. Molila nas je da joj sklonimo sto – rekao je sudija 2. juna 2000. godine Ivica Veselić koji je kobnog dana prvi, sa kolegom Mladi Ježekušao u krvavu sudnicu.
Supruzi ubijenog sudije strašnu vest saopštio je njen partner iz pekare koju su zajedno imali. Najteže je bilo reći svojim sinovima, koji su tada imali 10 i 6 godina. Ubicu majke svojih dječaka je prvi put vidio na sudu.
– Nikada nikome nisam poželeo smrt, ali kada je on u pitanju, za njega ne važi katolički oprost. Neka mu Bog oprosti ako može, ali neću do smrti – rekao je Mario Hvalec.
OPERACIJA ‘LEDENI CRV’
360°
Šta Amerikanci kriju na Grenlandu? Samo 177.000 litara radioaktivnog otpada
Svoju suprugu Ljiljanu upoznao je kao veoma mali. Zajedno su odrasli i potiču iz radničkih porodica. Za smrt supruge i majke Mario i njegovi sinovi dobili su 50.000 njemačkih maraka od države kao namirenje.
Mato Oraškić je patološkom ljubomorom uništio svoj brak. Po završetku smjene u policijskoj stanici u Novom Zagrebu odlazio bi u kafić na Sigečici i čekao da supruga Gordana završi smjenu. Od početne idile, brak se za godinu dana pretvorio u pakao.
Pobjegla je u Njemačku, za njom je došao Ludi Mato
Ljubomorni ispadi Mate Oraškića ili ‘Ludi Mate’, kako su ga zvali, bili su sve češći i žešći. Psihički je zlostavljao suprugu Gordanu i počeo da je tuče. Početkom 1999. godine pozvala je roditelje, koji su živjeli u Njemačkoj, da ju je Mate pretukao i da je ona njega napustila. Majka i brat su došli u Sloveniju po nju i odveli je u Njemačku, ali to je bio samo okidač za Mati. Krenuo je za njom. Intervenisala je i njemačka policija, a Mato je sve prikazao kao otmicu u kojoj su glavni akteri bili majka i brat njegove supruge.
Gordana je rekla da joj je prijetio da će, ako nekome kaže da ju je tukao, dobiti jedan metak, a on će drugi pucati u sebe. Porodica je bila na njegovoj strani, a Gordanu su optužili da je imala aferu sa vlasnicom kafića na Ferenščici u kojem je radila. Optužili su je i da je njena porodica od Mate ukrala 50.000 maraka i da ju je zbog toga ubio.
RAT SJETETA
Politika i društvo
Zašto je novinarska grupa u sukobu sa Bijelom kućom i šta je uopće Trump TV?!
Oraškić nije mogao podnijeti činjenicu da se bliži dan kada će izgubiti ženu koju je smatrao svojim vlasništvom. Dan prije masakra ispovjedio se u crkvi na Rasniji, gdje je često odlazio u posjetu majci u Cvetkovcu kod Koprivnice. Sa majkom je proveo i posljednji dan prije masakra. Bio je uznemiren, a mjesec dana ranije suspendovan je s posla jer se sumnjalo da je 23. juna 1999. godine zapalili kuću Gordaninih roditelja. Bila je u Njemačkoj, a nekoliko dana prije krvavog ročišta stigla je u roditeljsku kuću u Blagorodovcu.
Večer prije ročišta advokatica Hajra Prohić pozvala je Gordanu i rekla da će još biti na ročištu koje je trebala propustiti zbog smrti oca njenog supruga.
– Moja žena je ipak bila na tom saslušanju. I danas, kada razmišljam o svemu što se dogodilo, siguran sam da je on svjesno počinio taj zločin. Teško mi je da prihvatim neka objašnjenja da je to uradio samo zato što se radilo o ženama – rekao je on Esad Prohićmuž ubijene advokatice.
Prvi osuđeni koji je dobio maksimalnu kaznu zatvora
Na suđenju Oraškiću koje je uslijedilo, ubica je izveo svoju predstavu. Majka ubijenog Ljiljana Hvalec bacila je “Smeće!” Tokom suđenja je ponavljao da je optužba protiv njega izmišljena.
– Kako biste se osećali da ste optuženi, a da ste izgubili tako drage ljude! – rekao je tada u sudnici.
Refere Zdravko Jambrovićkojeg je Oraškić nazvao korumpiranim pijanicom, rekao je da se u svojoj dugogodišnjoj praksi nikada nije susreo sa takvim slučajem. Oraškić je čak iz zatvora dugo pisao sudiji, a nakon hapšenja rekao je “Kad mi skinu lisice, pobiću sve oko sebe”.
Mato Oraškić bi kaznu trebao izdržavati do 22. septembra 2039.
U spomen na tri žene ubijene na Općinskom sudu u Zagrebu 22. septembra 1999. godine, Hrvatska svake godine na taj dan obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Datum obilježavanja spomendana odredio je Hrvatski sabor odlukom od 15. listopada 2004. godine, a u obrazloženju prijedloga odluke koje je Vlada uputila Saboru navedeno je da se u Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebno fizičko, najčešće događa u obitelji, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava nasilja u porodici su žene, a počinilac nasilja u porodici je najčešće oženjeni ili vanbračni muž ili bivši muž, a zatim otac žrtve ili njena djeca. Osnovni cilj Dana državnosti je senzibiliziranje društva za pitanje nasilja nad ženama i slanje jasne poruke da se nasilje u bilo kojem obliku ne tolerira. Usvojen je i zakonski okvir koji podstiče društvo i institucije na intenzivno bavljenje ovim problemom i njihovu međusobnu saradnju i djelovanje. Osim toga, potrebno je osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške osobama koje doživljavaju ovaj oblik nasilja.
