Nakon odobrenja Izraela, Kosovo je u ponedjeljak zvanično pristupilo kontroverznoj inicijativi američkog predsjednika Donalda Trumpa, poznatoj kao “Vijeće za mir” (Board of Peace), te Međunarodnim snagama za stabilizaciju (ISF) za Gazu.
U saopćenju objavljenom na platformi X, Vijeće za mir je ceremoniju potpisivanja nazvalo “historijskim” događajem koji naglašava “posvećenost Kosova misiji ISF-a i njegovu kontinuiranu podršku strateškim ciljevima iz Trumpovog mirovnog plana od 20 tačaka”.
Iz Vijeća za mir su dalje naveli da je Kosovo rasporedilo vojnike u Izrael još početkom proljeća – znatno ranije nego što je to javno objavljeno – te da oni “predvode planiranje u oblastima logistike i civilnih poslova”, kao i da djeluju u Gazi na uklanjanju “neeksplodiranih ubojnih sredstava”, piše MEE.
Međutim, ova kosovska misija izazvala je kontroverze u zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom, gdje su održani protesti podrške Palestini i iskazano jasno saosjećanje s patnjom Palestinaca usred genocida koji je u toku u Gazi.
S druge strane, politički establišment Kosova je – bilo iz straha ili iz ideoloških razloga – pristao na zahtjeve Trumpove administracije koji su u skladu s izraelskim interesima.
Premijer Kosova Albin Kurti, koji pripada političkoj ljevici, izjavio je 30. marta: “Spremni smo učestvovati i pomoći stanovnicima Gaze, jer smo i sami, još od 1999. godine, korisnici prisustva međunarodnih snaga.”
Godine 1999. međunarodne snage predvođene SAD-om bombardovale su Srbiju tokom dva i po mjeseca u pokušaju da zaustave etničko čišćenje kosovskih Albanaca.
Kurtijevo povlačenje paralele između ova dva slučaja moglo bi se pokazati politički korisnim za uvjeravanje domaće javnosti, koja se oštro protivi genocidu u Gazi. Ipak, takav potez je izazvao i određeno čuđenje.
„To poređenje je, po mom mišljenju, suštinski neuvjerljivo”, rekla je Brunilda Pali, docentica za oblast dinamike i rješavanja sukoba na Odsjeku za političke nauke Univerziteta u Amsterdamu.
„Međunarodna intervencija na Kosovu uslijedila je nakon genocidnog rata u kojem je međunarodna zajednica prepoznala tešku humanitarnu katastrofu”, rekla je Pali za Middle East Eye.
„Gaza predstavlja suštinski drugačiji problem”, rekla je ona, dodajući da „kao glavni podržavalac izraelskog genocida u Gazi, SAD uopće nisu kredibilne kao mirotvorac”.
Podrška kontroverznom projektu
Poput Srbije prije njega, Izrael se suočava sa tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zbog situacije u Gazi.
Godine 2024. ICJ – sud na koji se Kosovo oslanjalo kako bi ojačalo vlastiti suverenitet – utvrdio je da je izraelska okupacija Zapadne obale i Istočnog Jerusalema nezakonita prema međunarodnom pravu.
Međunarodni krivični sud također je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Međutim, za razliku od Srbije, Izrael ima pravo veta na to ko ulazi u Gazu i ko učestvuje u Međunarodnim snagama za stabilizaciju.
„Učešće bi moglo izložiti i kosovske vojnike i kosovsku vladu značajnim pravnim rizicima i rizicima po reputaciju, posebno ako bi međunarodno raspoređivanje snaga olakšalo prisilno raseljavanje, učvrstilo izraelsku kontrolu nad Gazom ili na drugi način doprinijelo postupcima koji su u suprotnosti s međunarodnim pravom”, rekla je Pali.
Također, ne čini se da su albanski političari na Kosovu posebno zabrinuti zbog činjenice da su izraelski ministri iznijeli detaljne planove za etničko čišćenje Gaze od njenog autohtonog stanovništva i njihovu zamjenu naseljima namijenjenim isključivo Jevrejima.
Dok su Albanci 1999. godine pozdravili dolazak međunarodnih snaga zbog zaštite koju su one pružale, Međunarodne snage za stabilizaciju (ISF) – koje podržavaju SAD i Izrael – ušle su u Gazu s potpuno drugačijom svrhom.
„Učešćem u ISF-u, Kosovo zapravo traži od Palestinaca da prihvate međunarodnu sigurnosnu arhitekturu u kojoj jedna od glavnih strana odgovornih za genocid u Gazi – SAD – zadržava značajan uticaj na sigurnosno okruženje, dok palestinsko stanovništvo ima ograničenu kontrolu nad institucijom koja određuje njegovu političku budućnost”, rekla je Pali.
Osam nezavisnih stručnjaka UN-a zajednički je opisalo „Odbor za mir” (Board of Peace) kao „nezakonit i nelegitiman potez moćnih država vođenih nostalgijom i pohlepom”.
Taj odbor, kako su naveli, krši pravo Palestinaca na samoopredjeljenje i predstavlja ništa drugo do kolonijalnu upravu.
Palestinska organizacija za ljudska prava Al-Haq opisala je odbor i ISF kao „nacrt za dugotrajnu stranu okupaciju i de facto aneksiju velikih dijelova Gaze”.
„U nadi da će očuvati vlastitu sigurnost”
Shpend Kursani, predavač međunarodnih odnosa na Institutu za političke studije „Johan Skytte” pri Univerzitetu u Tartuu (Estonija), istakao je da su Kosovo, Albanija i Maroko „pažljivo odabrane zemlje s muslimanskom većinom… uz puno odobrenje Izraela”.
Pored održavanja dobrih odnosa s Izraelom, uloga ovih zemalja je da „uljepšaju” to raspoređivanje snaga „i poruče stanovnicima Gaze da su to… muslimanske zemlje koje su došle u Gazu da joj pomognu”, rekao je Kursani za MEE.
„Ovo je Trumpova privatna inicijativa. ‘Odbor za mir’ nema nikakav međunarodni status”, rekao je Kursani. „To se posmatra kao Trumpova privatna inicijativa, zapravo gotovo kao paralelna inicijativa u odnosu na napore Ujedinjenih nacija i njihovu glavnu misiju očuvanja mira.”
Kosovo još uvijek nije primljeno u UN, prvenstveno zbog protivljenja Kine i Rusije. U doba nepredvidivog Trumpovog predsjedavanja, Kosovo ima malo izbora.
Ako Trump može prijetiti invazijom na Grenland ili ponovnim otvaranjem pitanja britanskih pretenzija na Foklandska ostrva, neki se na Kosovu pitaju šta bi mogao učiniti toj maloj balkanskoj zemlji, koja u međunarodnoj hijerarhiji moći zauzima prilično nesiguran položaj.
„Čini se da Kosovo prioritet daje savezništvu sa SAD-om, nadajući se da će očuvati vlastitu sigurnost i suverenitet praćenjem američkih vanjskopolitičkih inicijativa, poput ‘Sporazuma za mir'”, rekla je Sidita Kushi, docentica političkih nauka na koledžu Mount Holyoke u SAD-u.
Na Kosovu se nalazi kamp Bondsteel, najveća vojna baza na Balkanu, u kojoj je stacionirano oko 1.000 američkih vojnika. Te snage se uglavnom smatraju jedinim bedemom protiv srpskog revanšizma.
Trump je već prijetio narušavanjem evropskog sigurnosnog poretka povlačenjem trupa iz Njemačke zbog njene nespremnosti da učestvuje u izraelsko-američkom ratu protiv Irana.
„Ali, naravno, to lojalno savezništvo i zahvalnost ne garantuju Kosovu dugoročno povoljan status kod SAD-a, kao što je pokazala nedavna historija”, napomenula je Kushi, aludirajući na slučajeve Grenlanda i Foklandskih ostrva.
„Ipak, uz malo drugih prirodnih saveznika u regiji, i Kosovo i Albanija nalaze se u bezizlaznoj situaciji, a njihove političke elite biraju da slijede percipirane geopolitičke interese i status quo umjesto neospornih pitanja ljudskih prava”, dodala je.
(TBT)
The post KOSOVU JE MEĐUNARODNO PRAVO BILO POTREBNO ZA OPSTANAK: Sada pomaže Izraelu da ga zaobiđe u Gazi. appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
