Rat u Iranu prijeti Trumpu i republikancima na izborima

sedmica dana nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je Bliski istok gurnuo u potpuni kaos, predsjednik Donald Trump suočava se sa sve većim popisom rizika i izazova. Unatoč početnim vojnim uspjesima, poput ubojstva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i razornih udara na iranske snage, postavlja se pitanje hoće li ih moći pretvoriti u jasnu geopolitičku pobjedu.

>>> Razvoj događaja iz minute u minutu pratite na Indexu

Kriza se, naime, brzo pretvorila u regionalni sukob koji prijeti dugotrajnim američkim vojnim angažmanom, sa sve nepredvidljivijim posljedicama, što je scenarij koji je Trump tijekom svoja dva mandata uporno pokušavao izbjeći, piše Reuters.

Gospodarstvo na kocki

Predsjednik je dosad preferirao brze i ograničene operacije, poput munjevitog napada u Venezueli u siječnju ili jednokratnog udara na iranska nuklearna postrojenja u lipnju prošle godine. “Iran je zapetljana i potencijalno dugotrajna vojna kampanja”, izjavila je Laura Blumenfeld sa Škole za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu.

“Trump na kocku stavlja globalno gospodarstvo, regionalnu stabilnost i izborni rezultat vlastite Republikanske stranke na američkim međuizborima.” Trump, koji je na vlast došao obećavajući da će Ameriku držati podalje od “glupih” vojnih intervencija, sada predvodi rat koji mnogi stručnjaci smatraju ratom izbora, ničim izazvanim.

Unatoč tvrdnjama predsjednika i njegovih suradnika, analitičari se slažu da nije postojala neposredna prijetnja SAD-u. Pritom se mučio artikulirati jasan cilj Operacije Epski Bijes, najveće američke vojne operacije od invazije na Irak 2003., nudeći promjenjiva opravdanja za rat i nejasne definicije pobjede.

Podrška MAGA pokreta

Unatoč kritikama dijela pristaša koji se protive vojnim intervencijama, članovi njegovog pokreta “Make America Great Again” (MAGA) uglavnom su ga dosad podržavali po pitanju Irana.

No, svako slabljenje te potpore moglo bi ugroziti kontrolu republikanaca nad Kongresom na međuizborima u studenom, s obzirom na to da ankete pokazuju protivljenje ratu među širim biračkim tijelom, uključujući ključan blok neovisnih glasača.

“Američki narod ne želi ponavljati pogreške iz Iraka i Afganistana”, rekao je republikanski strateg Brian Darling. “Baza MAGA pokreta podijeljena je između onih koji su vjerovali obećanjima o neulasku u nove ratove i onih koji se uzdaju u Trumpovu prosudbu.”

Analitičare posebno brinu proturječne poruke Trumpa i njegovih suradnika o tome teži li Washington “promjeni režima” u Teheranu. Na početku sukoba, Trump je sugerirao da je svrgavanje iranskih vlasti cilj, makar poticanjem unutarnje pobune.

Eskalacija sukoba

Dva dana kasnije, to više nije spominjao kao prioritet. No, u četvrtak je za Reuters izjavio da će imati ulogu u odabiru sljedećeg iranskog vođe te je potaknuo iranske kurdske pobunjenike na napade. U petak je na društvenim mrežama zatražio “bezuvjetnu predaju” Irana.

U međuvremenu, opasnosti diljem regije eskaliraju. Iran uzvraća udarima na Izrael i susjedne zemlje, nastojeći posijati kaos i povećati troškove za SAD i njegove saveznike. Kao dokaz da Teheran i dalje može aktivirati svoje posredničke skupine, libanonski Hezbollah obnovio je sukobe s Izraelom, proširivši rat na još jednu državu.

Američke žrtve zasad su niske, sa šest poginulih vojnika, a Trump je uglavnom umanjivao mogućnost većih gubitaka, iako nije u potpunosti isključio slanje kopnenih snaga. Na pitanje trebaju li se Amerikanci brinuti zbog napada inspiriranih Iranom na domaćem tlu, Trump je u intervjuu za magazin Time objavljenom u petak rekao: “Valjda… Kao što sam rekao, neki će ljudi poginuti.”

Pogrešna procjena

Mnogi analitičari vjeruju da je Trump, koji u svom drugom mandatu pokazuje sve veći apetit za vojnim akcijama, pogrešno procijenio da će se kampanja u Iranu odvijati poput operacije u Venezueli početkom ove godine.

Tada su američke specijalne snage zarobile predsjednika Nicolása Madura, što je Trumpu omogućilo da na vlast dovede poslušnije bivše lojaliste i stekne značajan utjecaj nad ogromnim naftnim rezervama te zemlje – bez potrebe za dugotrajnom američkom vojnom prisutnošću.

Iran se, međutim, pokazao kao znatno tvrđi i bolje naoružan protivnik, s duboko ukorijenjenim klerikalnim i sigurnosnim aparatom. Čak ni zajednički američko-izraelski udar u kojem je ubijen Hamenei s dijelom vojnog vrha nije spriječio Iran da pokrene vojni odgovor.

Štoviše, otvorilo se pitanje hoće li ih na vlasti zamijeniti još tvrđi krug ljudi. Nad sukobom se nadvija i pitanje hoće li Iran, ako padnu njegovi sadašnji vladari, potonuti u kaos i raspasti se, što bi dodatno destabiliziralo čitav Bliski istok.

Mark Dubowitz, izvršni direktor Zaklade za obranu demokracija, instituta koji se smatra jastrebovski nastrojenim prema Iranu, pohvalio je Trumpovu ratnu strategiju, ali je naglasio da predsjednik mora javno poručiti kako ne želi raspad zemlje.

Blokada ključnog prolaza

Trenutno je jedna od najhitnijih briga iranska prijetnja Hormuškom tjesnacu, ključnom prolazu kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Tankerski promet je zaustavljen, što bi, ako potraje, moglo imati teške ekonomske posljedice.

Iako je Trump javno odbacio zabrinutost zbog već rastućih cijena goriva u SAD-u, on i njegovi suradnici grozničavo traže načine kako ublažiti utjecaj rata na opskrbu energijom, dok birači u anketama ističu da su im troškovi života najveća briga.

“To je ekonomska bolna točka za američko gospodarstvo koja, čini se, nije bila u potpunosti predviđena”, rekao je Josh Lipsky iz washingtonskog think-tanka Atlantic Council. Jedan bivši američki vojni dužnosnik blizak administraciji potvrdio je da je širenje ekonomskog utjecaja rata iznenadilo Trumpov tim, djelomično i zato što se prije napada nisu konzultirali sa stručnjacima za tržište nafte.

Trajanje i dalje nepoznanica

Glasnogovornica Kelly iz Bijele kuće izjavila je: “Iranski režim je apsolutno slomljen”, no nije se osvrnula na zabrinutost oko priprema za rat. Trump je donio odluku o napadu unatoč upozorenjima nekih viših suradnika da bi eskalaciju moglo biti teško obuzdati, tvrde dvojica dužnosnika Bijele kuće i jedan republikanac blizak administraciji.

Neki tradicionalni američki saveznici ostali su zatečeni. “Sve odluke donosi jedan čovjek”, rekao je jedan zapadni diplomat. Trajanje rata velika je nepoznanica koja će vjerojatno odrediti razmjere njegovih posljedica.

S obzirom na to da cijena iranske kampanje svakodnevno raste, Trump je rekao da bi operacija mogla trajati četiri ili pet tjedana ili “koliko god bude potrebno”, no nije ponudio objašnjenje o tome što predviđa da će uslijediti.