Dok SAD i Izrael zajednički eskaliraju sukob s Iranom, javlja se sve glasnije pitanje čiji je to zapravo rat. Zajednička operacija u kojoj je poginuo vrhovni vođa Irana Ajatolah Ali Khamenei već je odnijela stotine života, uključujući najmanje šest američkih vojnika, a sve više poprima obilježja dugotrajnog sukoba.
Kolike će biti američke žrtve?
Predsjednik Donora Zastupničkog doma Mike Johnson izjavio je u ponedjeljak, nakon povjerljivog brifinga, da Bijela kuća vjeruje kako je Izrael odlučan djelovati samostalno, ostavljajući predsjedniku Donaldu Trumpu “vrlo tešku odluku” hoće li se pridružiti napadu. To obrazloženje, da je Washington reagirao jer Tel Aviv nije htio čekati, u potpunosti je u suprotnosti s Trumpovim izbornim obećanjima o politici “Amerika na prvom mjestu” i kampanjom protiv “vječnih ratova” Washingtona.
Kritičari ističu da to samo jača narativ da SAD u sukob uvlači saveznik s vlastitim prioritetima. “Jesmo li sada toliko oslabljena nacija da Izrael odlučuje kada ćemo mi ući u rat?”, pitao je senator Jeff Merkley nakon što su Trumpova administracija i njezini saveznici u Kongresu u ponedjeljak iznijeli novo, promjenjivo opravdanje.
Unutar Kongresa raste frustracija zbog onoga što zakonodavci opisuju kao promjenjivo i na Izrael usredotočeno opravdanje za napade. Senator Mark Warner, najviši demokrat u Odboru za obavještajne poslove, rekao je da “nema neposredne prijetnje Sjedinjenim Državama od strane Iranaca” i da je opasnost na koju se poziva administracija usmjerena “na Izrael”, a ne na američko tlo. Warner je rekao da je do sada čuo “četiri ili pet” različitih objašnjenja za napad i zahtijevao da Trump “izađe pred Kongres, a također i pred američki narod”, kako bi iznio i razloge za rat i plan za izlazak iz njega.
Trump i njegovi republikanski saveznici inzistiraju da operacija neće postati još jedno otvoreno angažiranje. Savjetnik Bijele kuće Pete Hegseth obećao je da ovo nije “beskrajni rat”, iako je upozorio da će vjerovatno biti još američkih žrtava u tjednima koji slijede. Kombinacija nejasnih ratnih ciljeva, interesa moćnog saveznika i mogućnosti novih američkih poginulih nailazi na zemlju koja je postala skeptična prema velikim prekomorskim obvezama.
Nedavna anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da samo jedan od četiri Amerikanca odobrava američke napade na Iran, dok oko polovica – uključujući jednog od četiri republikanca – vjeruje da je predsjednik Donald Trump previše voljan upotrijebiti vojnu silu. Oko 27% ispitanika reklo je da odobrava napade, koji su izvedeni uz izraelske napade na Iran, dok se 43% ne slaže, a 29% nije sigurno.
Anketa, zatvorena u nedjelju, pokazala je da 56% Amerikanaca misli da je Trump, koji je posljednjih mjeseci naredio i napade u Venezueli, Siriji i Nigeriji, previše voljan upotrijebiti vojnu silu za promicanje američkih interesa. Velika većina demokrata – 87% – imala je to mišljenje, kao i 23% republikanaca i 60% ljudi koji se ne poistovjećuju ni s jednom političkom strankom. Međutim, Amerikanci u obje stranke žele da se njihovi čelnici više usredotoče na unutarnje probleme nego na ulogu svjetskog policajca. Većina je u anketi Ipsosa rekla da preferiraju diplomaciju umjesto vojne akcije s Iranom i da se boje još jednog dugog, skupog sukoba na Bliskom istoku.
Ta opreznost sada oblikuje javnu reakciju na kampanju protiv Irana i potiče osjećaj da je “Amerika na prvom mjestu” u praksi ustupila mjesto “Izraelu na prvom mjestu”.
Izraelski rep maše američkim psom
Ti strahovi nisu ograničeni samo na predsjednikove kritičare kod kuće. U Izraelu neki analitičari otvoreno su zabrinuti da percepcija saveznika koji prelazi granice može imati povratni učinak. “Velik dio američke javnosti to će vidjeti kao da izraelski rep maše američkim psom i da vuče Sjedinjene Države u rat na Bliskom istoku koji nije njihov”, rekao je Ofer Shelah, istraživač Instituta za nacionalne sigurnosne studije u Tel Avivu. Upozorio je da će svaki posljedični pad potpore američke javnosti “biti vrlo štetan za Izrael u srednjem i dugom roku”. Shelah je dodao da se premijer Benjamin Netanyahu, koji je dugo njegovao svoju sliku kao Izraelov nezaobilazni most prema Washingtonu, ne fokusira nužno na te dugoročnije rizike.
Za Netanyahua, uvjeravanje Trumpa da zajednički napadne Iran opisuje se kao kulminacija desetljeća bliske usklađenosti s republikanskim administracijama u Washingtonu. Ta usklađenost u srži je onoga što zabrinjava mnoge Amerikance: osjećaj da strateške i političke kalkulacije stranog vođe pomažu u određivanju američkih odluka o ratu i miru.
Trumpova takozvana politika “Amerika na prvom mjestu” uvijek je sadržavala napetost između dva obećanja: izbjegavanja “glupih ratova” na Bliskom istoku i stajanja rame uz rame s Izraelom. Operacija protiv Irana tu proturječnost iznosi na vidjelo. Većina demokrata tvrdi da je Trump, djelujući uglavnom kao odgovor na izraelske sigurnosne brige, američke interese podredio interesima bliskog saveznika. Republikanci, međutim, tvrde da je odbrana Izraela sama po sebi američki interes, a Johnson je Trumpa prikazao kao da djeluje kako bi upravljao – a ne slijedio – izraelskom odlučnošću za napad.
U međuvremenu, ankete Ipsosa sugeriraju da je strpljenje javnosti za još jedan veliki angažman na Bliskom istoku malo. U nedavnim istraživanjima Amerikanci su izrazili daleko veću zabrinutost zbog ljudskih i financijskih troškova rata s Iranom nego oduševljenje zbog promjene režima u Teheranu. Mnogi ispitanici kažu da se boje da bi takav sukob iscrpio resurse iz prioriteta kod kuće, od inflacije i poslova do zdravstva i sigurnosti granica – upravo onih pitanja na kojima se temeljila Trumpova izvorna politika “Amerika na prvom mjestu”.
Sukob također testira ravnotežu ratnih ovlasti u Washingtonu. Ustav daje isključivo Kongresu ovlast da objavi rat, ali su zakonodavci u modernim sukobima često prepuštali tu ovlast predsjednicima. Ovaj trenutak je odlučujući za Kongres, koji jedini ima ovlast po Ustavu SAD da objavi rat, i za predsjednika Trumpa, koji je tokom svog drugog mandata dosljedno preuzimao vlast vlastitim izvršnim dometom, prema Associated Pressu.
Za razliku od razdoblja prije rata u Iraku 2003., koji je uključivao duge debate u Kongresu nakon napada 11. rujna 2001., ili novijih američkih vojnih napada na Venezuelu koji su se pokazali ograničenima, zajednički američko-izraelski vojni napad na Iran, pod nazivom Operacija “Epic Fury”, u punom je toku, bez vidljivog kraja. “Zabrinjavajuće je”, rekao je za Associated Press predstavnik Adam Smith, najviši demokrat u Odboru Zastupničkog doma za oružane snage. Smith je o Trumpu rekao: “On ne pokušava iznijeti svoj slučaj Kongresu ili američkom narodu. On je jednostrano odlučio to učiniti.” Johnson je rekao da bi vezivanje Trumpovih ruku u ovom trenutku bilo “zastrašujuće” dok on radi na porazu rezolucije o ratnim ovlastima, izvještavaju turski mainstream mediji.
(TBT)
The post JE LI AMERIKA NA UZICI IZRAELA? Sve višeanalitičara smatra da je Donald Trump slaba karika u cionističko-američkom ratu sa Iranom appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
