Njemački kancelar Merz potvrdio je da je započeo “početne razgovore” s francuskim predsjednikom Macronom o stvaranju zajedničkog evropskog nuklearnog sredstva odvraćanja
Ovogodišnja 62. Minhenska sigurnosna konferencija postavila je tmuran ton od samog početka. Pod motom “Pod destrukcijom”, najvažniji svjetski forum o međunarodnoj sigurnosti okupio je više od pedeset šefova država i stotinu ministara u trenutku, kako su sami organizatori rekli, “temeljne prekretnice”. Glavne teme bile su rat u Ukrajini, koji ulazi u petu godinu, i tenzije unutar NATO-a, ali je jedno pitanje dominiralo raspravama: budućnost odnosa Evrope i Sjedinjenih Država u eri obnovljenog Trumpovog predsjedništva. Dva ključna govora, onaj njemačke kancelarke Friedrich Merz i američkog državnog sekretara Marco Rubiorazotkrili su duboki jaz koji razdvaja nekada najodlučnije saveznike.
Čast da otvori konferenciju pripala je domaćinu, njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu, koji je iskoristio priliku da pošalje oštru i nedvosmislenu poruku. Bez oklijevanja je proglasio kraj jedne ere, ocijenivši da je moto konferencije možda preblag.
– Izabrali ste mračni moto za ovu konferenciju, ‘u procesu destrukcije’, što vjerovatno znači da se trenutno ruši međunarodni poredak zasnovan na pravima i pravilima. Ali bojim se da to moramo reći još oštrijim riječima: Taj poredak, ma koliko bio manjkav čak i u zenitu, više ne postoji – rekao je Merz.
U govoru koji je odjeknuo salom hotela Bayerischer Hof, Merz je ocijenio da je okončan “unipolarni trenutak” koji je nastao nakon pada Berlinskog zida, uz uspon SAD kao jedine supersile. Prema njegovim riječima, svijet je ušao u novu eru politike velikih sila, koja i najjače nacije dovodi u veću opasnost. U direktnoj poruci Washingtonu, upozorio je da Sjedinjene Države neće biti dovoljno moćne da “ide same” u novom dobu. Posebno je oštar bio prema unutrašnjoj američkoj politici, direktno misleći na agresivni govor potpredsjednika. JD Vance na istom mestu prosle godine.
– Kulturni ratovi pokreta MAGA u SAD nisu naši. Ovdje se sloboda govora završava tamo gdje su izgovorene riječi usmjerene protiv ljudskog dostojanstva i našeg temeljnog zakona. Ne vjerujemo u carine i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu. Pridržavamo se klimatskih sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije jer smo uvjereni da se globalni izazovi mogu riješiti samo zajedno – rekla je njemačka kancelarka.
Merz se nije zaustavio samo na riječima. On je otkrio da je preduzeo konkretne korake da smanji zavisnost Evrope od američkog bezbednosnog kišobrana. Potvrdio je da je započeo “početne razgovore” s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o stvaranju zajedničkog evropskog nuklearnog odvraćanja, koji bi bio “ugrađen u naše nuklearno zajedništvo unutar NATO-a”.
– Mi to ne radimo otpisom NATO-a. To radimo izgradnjom snažnog, samoodrživog evropskog stuba unutar alijanse – objasnio je on.
Taj potez, zajedno sa ponovljenim obećanjem da će Bundeswehr učiniti “najjačom konvencionalnom vojskom u Evropi”, jasan je signal da Berlin ozbiljno shvata potrebu za evropskom strateškom autonomijom. Kancelarka je pozvala Evropljane da “okrenu prekidač u svojim glavama”, ističući disparitet između ekonomske i vojne moći kontinenta.
– Ruski BDP je trenutno oko dva biliona evra. Evropska unija je skoro deset puta veća, ali Evropa danas nije deset puta jača od Rusije. Naš vojni, politički, ekonomski i tehnološki potencijal je ogroman, ali ga jako dugo nismo koristili u potrebnoj mjeri.
Dan nakon Merzovog govora, na scenu je stupio američki državni sekretar Marco Rubio, čiji se izlazak iščekivao s velikom neizvjesnošću. Za razliku od prošlogodišnjeg hladnog tuša potpredsjednika Vensa, Rubio je ponudio mnogo pomirljiviji ton, nazivajući Ameriku “djetetom Evrope” i rekavši da “mi pripadamo zajedno”. Njegov govor bio je začinjen pozivima na jedinstvo i obnavljanje saveza, što je izazvalo početno olakšanje među evropskim liderima.
Međutim, ispod diplomatske retorike krila se suština politike Donald Trump. Rubio je ponovio ključne tačke koje izazivaju nelagodu u Evropi. Osudio je ono što je nazvao “klimatskim kultom” i upozorio da “val masovnih migracija bez presedana ugrožava koheziju naših društava”. On je kritikovao multilateralne institucije poput Ujedinjenih nacija kao neefikasne i ponovio svoj zahtjev da Evropa preuzme veću odgovornost za svoju odbranu i poveća vojnu potrošnju.
– Mi u Americi nemamo interesa da budemo pristojni i uredni čuvari upravljanog propadanja Zapada – rekao je Rubio, jasno dajući do znanja da Vašington od svojih saveznika očekuje “ozbiljnost i reciprocitet”.
Reakcije evropskih lidera na Rubijev govor bile su podijeljene. predsjednik Evropske komisije, Ursula von der Leyennavela je da je “veoma ohrabrena” njegovim govorom, ali je odmah u svom obraćanju dodala da “Evropa mora postati nezavisnija – nema drugog izbora”. Sličan stav iznio je i britanski premijer Keir Starmerkoji je upozorio da bi bila greška “ući u toplu kupku samozadovoljstva”.
– Kao Evropa, moramo stati na svoje noge – rekao je Starmer.
Bivši ministar vanjskih poslova Litvanije Gabrielius Landsbergis bio je još direktniji, rekavši da je Rubijev govor samo ljubazniji paket iste poruke kao prošle godine. Prema njegovim riječima, sada je jasno da je transatlantski odnos zasnovan na interesima, a ne nužno na zajedničkim vrijednostima. Čini se da je to ključni zaključak konferencije: dok je američka administracija promijenila ton, fundamentalne razlike ostaju. Čini se da je Evropa shvatila poruku i ubrzano se priprema za svijet u kojem se više ne može bezrezervno osloniti na svog starijeg brata s druge strane Atlantika.
Hrvatska želi da svi oni koji se zalažu za demokraciju i globalni poredak zasnovan na međunarodnom pravu ostanu na istoj strani, poručio je u petak premijer. Andrej Plenković govoreći o narušenim odnosima između Evrope i SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom.
U svojoj prvoj godini na vlasti, Trump je svrgnuo predsjednika Venecuele, zaprijetio drugim zemljama Latinske Amerike sličnim akcijama, uveo carine za saveznike i rivale i otvoreno govorio o aneksiji Grenlanda, potezu koji bi zapravo doveo do kraja NATO-a.
U izjavi novinarima na marginama sigurnosne konferencije u Münchenu, Plenković je rekao da europski partneri nastavljaju pružati ruku SAD-u, ali da ostaje za vidjeti kako će se saradnja dalje razvijati.
“Činjenica je da se svijet mijenja, da su tradicionalni savezi malo manje čvrsti nego prije, da ima puno kriza, ratova, agresija, kršenja međunarodnog prava, da cijeli globalni sistem upravljanja zasnovan na multilateralizmu i poštivanju vladavine prava u ovom trenutku ima ozbiljne nedostatke”, rekao je Plenković.
“Zato je važno da oni koji su privrženi demokraciji, temeljnim principima na kojima počiva međunarodni poredak nakon Drugog svjetskog rata, i dalje budu na istoj strani. To je ono što Hrvatska želi i za šta se zalaže”, dodao je.
Plenković je na marginama konferencije imao bilateralni sastanak s Markom Rubiom, a kasnije je novinarima rekao da su istaknuli odličnu obrambenu suradnju dviju zemalja, budući da SAD značajno sudjeluje u opremanju hrvatske vojske pri prelasku s istočne na zapadnu tehnologiju.
Spomenuo je i uspješnu saradnju u energetskom sektoru, posebno ulaganja i povećanje kapaciteta LNG terminala u Omišlju, gdje oko 66 posto brodova dolazi iz SAD-a.
