Čelnik Instagrama Adam Mosseri tvrdi da bi korisnici bez algoritamskog rangiranja imali lošije iskustvo, bili zatrpani sadržajem kompanija i provodili manje vremena u aplikaciji, piše The Guardian
Njegove izjave uslijedile su nakon što je australska vlada najavila propise prema kojima bi društvene mreže korisnicima morale ponuditi izbor između algoritamski preporučenog sadržaja i objava praćenih profila poredanih obrnutim hronološkim redoslijedom.
Premijer Anthony Albanese predstavio je plan u utorak, zajedno s nizom mjera usmjerenih na smanjenje štete na internetu. Prijedlog tek treba proći parlamentarnu proceduru.
Mosseri brani algoritamski feed
Tokom razgovora s novinarima povodom pokretanja Instagramovog serijala “Algo Confessions” u Australiji, Mosseri nije direktno komentirao prijedlog Albaneseove vlade. Objasnio je, međutim, da Instagram koristi više različitih algoritama.
Oni, između ostalog, određuju čije će priče korisnik češće vidjeti, koji će se profili prvi pojaviti među prijedlozima za slanje poruke te kojim će redoslijedom sadržaj biti prikazan u glavnom feedu.
Australija je prvo tržište izvan Sjedinjenih Američkih Država na kojem je pokrenut serijal “Algo Confessions”. Poznate osobe i influenseri u njemu objašnjavaju kako Instagram bira sadržaj za korisnički feed i kako korisnici mogu utjecati na preporuke dodavanjem ili uklanjanjem oznaka u postavkama.
Mosseri tvrdi da povratak na obrnuti hronološki feed želi samo “vrlo glasna manjina”. Prema njegovim riječima, takav sistem podstiče profile da objavljuju što češće jer količina sadržaja postaje glavni način za povećavanje dosega.
“Najbolji način da ostvarite veći doseg jeste da češće objavljujete. Oni koji sebi mogu priuštiti najčešće objavljivanje zbog toga ostvaruju i najveći doseg”, rekao je.
“Ispostavlja se da vaši prijatelji objavljuju mnogo manje od kreatora sadržaja, a oni mnogo manje od brendova i kompanija.”
Mosseri smatra da bi korisnici zbog toga bili “zatrpani” objavama brendova, dok bi sadržaj kreatora i prijatelja postao manje vidljiv.
“Korisnicima iskustvo postaje nešto manje zanimljivo i aplikaciju koriste mnogo manje. Tada je ukupan raspoloživi doseg manji, a ljudi postaju sve nezadovoljniji jer im doseg opada pošto se cijela raspoloživa publika smanjuje”, kazao je.
Dodao je da u takvom sistemu opadaju angažman i zadovoljstvo korisnika.
“Postoji zanimljiva napetost između onoga što pojedinac možda želi i onoga što se događa kada to primijenite na cijelu zajednicu”, rekao je Mosseri.
Priznao je da algoritamsko rangiranje nije savršeno i da Instagram pravi greške.
“Jedna od stvari koje me frustriraju jeste to što pretjerano optimiziramo ono što možemo mjeriti, dok potcjenjujemo ono što je teže izmjeriti”, rekao je.
Mosseri je priznao i da Instagramov sistem rangiranja korisnicima djeluje kao “crna kutija”. Kompanija zato pokušava ponuditi više kontrole, uključujući mogućnost uklanjanja određenih tema iz preporuka.
Dodao je da bi Metini modeli umjetne inteligencije u budućnosti mogli omogućiti korisnicima da razgovaraju s aplikacijom i pitaju zašto im se prikazuje određena vrsta sadržaja.
Sporne tvrdnje o ovisnosti
Mosseri je tokom razgovora ponovio da Instagram, prema njegovom mišljenju, ne odgovara kliničkoj definiciji sredstva koje izaziva ovisnost.
“Ne vjerujem da Instagram izaziva ovisnost. Znam da je to kontroverzno reći”, kazao je.
Mosseri smatra da ljudi često poistovjećuju kolokvijalnu upotrebu riječi “ovisan” s klinički definiranom ovisnošću.
“Kažemo, naprimjer: ‘Ovisan sam o ovoj seriji i gledam sve epizode odjednom, što nije dobro za mene'”, rekao je.
Prema njegovom obrazloženju, kliničke ovisnosti uključuju simptome apstinencije, dok korištenje društvenih mreža nema isti učinak.
“Mislim da su to različite stvari”, zaključio je.
Mosseri je i ranije iznosio tu tvrdnju. Pojedina istraživanja ukazuju na to da neki korisnici mogu osjetiti impuls za otvaranje društvene mreže, a da toga nisu potpuno svjesni. Postoje i nalazi prema kojima često korištenje algoritamski vođenih platformi utječe na moždane puteve povezane s dopaminom te može podsticati obrasce zavisnosti slične onima kod ovisnosti o supstancama.
Pitanje ovisnosti bilo je u središtu velikog sudskog postupka protiv Mete u Sjedinjenim Američkim Državama. Advokat kompanije prošlog je mjeseca priznao pred sudom da nije sporno kako pojedini korisnici mogu imati teškoće s korištenjem društvenih mreža, ali je naglasio da Meta nudi alate za rješavanje tog problema.
Kompanija je kasnije pristala na nagodbu vrijednu do 18 milijardi dolara, uz negiranje bilo kakvog nezakonitog postupanja. Reuters je također izvijestio o nagodbi i promjenama koje se odnose na sigurnost mlađih korisnika.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
