Tvrtka OpenAI, tvorac popularnog chatbota ChatGPT, potajno je podnijela zahtjev za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO), što bi mogao postati jedan od najvećih izlazaka na burzu u povijesti. Kompanija je osmog lipnja objavila da je 22. svibnja predala povjerljivi nacrt registracijskog dokumenta, poznatog kao S-1, američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze (SEC).
Ovaj korak pozicionira OpenAI za mogući izlazak na burzu kasnije ove godine, a neki izvještaji sugeriraju da bi se to moglo dogoditi već u rujnu. Tvrtka prema navodima cilja na valuaciju koja bi mogla premašiti bilijun dolara. Cijeli proces vode velike investicijske banke Goldman Sachs, Morgan Stanley i JPMorgan.
“Nedavno smo podnijeli povjerljivi S-1”, stoji u kratkoj objavi na blogu tvrtke. “Očekujemo da će procuriti u javnost, pa ga jednostavno objavljujemo. Još nismo odlučili o vremenu; moglo bi proći neko vrijeme jer postoje stvari koje želimo učiniti, a koje su vjerojatno lakše kao privatna tvrtka. Ali to je kompliciran skup kompromisa i ovo nam daje mogućnost da izađemo na burzu ranije ako se to pokaže najboljim.”
Utrka tri tehnološka diva
Potez OpenAI-ja dolazi usred niza sličnih najava njegovih glavnih konkurenata, postavljajući pozornicu za prijelomnu godinu za tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom. U utrci za javno tržište i ogroman kapital potreban za razvoj napredne umjetne inteligencije, OpenAI nije sam. Njegov glavni rival, Anthropic, koji su 2021. godine osnovali bivši zaposlenici OpenAI-ja, također je potajno podnio zahtjev za IPO prvog lipnja. Samo nekoliko dana prije toga, Anthropic je u novoj rundi financiranja dosegao valuaciju od 965 milijardi dolara, nadmašivši tadašnju procjenu OpenAI-ja od 852 milijarde dolara. Treći veliki igrač je SpaceX Elona Muska, koji osim raketa i satelitskog interneta razvija i vlastite AI modele. SpaceX je već započeo svoj “roadshow” i prema navodima cilja valuaciju od čak 1,75 bilijuna dolara. Ovi IPO-i mogli bi vrednovati svaku od ovih kompanija na više od bilijun dolara, unatoč tome što su sve neprofitabilne i imaju otprilike 80 do 90 posto niže prihode od gotovo svake postojeće javne tvrtke vrijedne bilijun dolara.
Put do javne ponude i golemi troškovi
Tehnološke tvrtke koje razvijaju najmoćnije AI modele, uključujući javno izlistane divove poput Alphabeta, Amazona, Mete i Microsofta, gladne su desetaka milijardi dolara za izgradnju podatkovnih centara i regrutiranje znanstvenika. Osnovan 2015. kao neprofitna istraživačka organizacija, OpenAI je doživio značajnu transformaciju. Kako bi financirao svoja ambiciozna i skupa istraživanja, stvorio je profitni ogranak s “ograničenom dobiti”, što mu je omogućilo privlačenje ogromnih investicija, ponajprije od Microsofta. Microsoft je do danas uložio više od 13 milijardi dolara u OpenAI i drži značajan udio od oko 27 posto. To partnerstvo osiguralo je OpenAI-ju potrebne računalne resurse na Microsoftovoj Azure platformi, a tehnologija OpenAI-ja integrirana je u Microsoftove proizvode. Prihodi OpenAI-ja od pretplata, oglasa i usluga prošle su godine narasli na između 10 i 20 milijardi dolara, ali su troškovi za računalstvo u oblaku i tisuće zaposlenika bili daleko veći, što je dovelo do milijardi dolara gubitaka.
Pravni izazovi i jedinstvena struktura
Na putu prema burzi OpenAI je morao svladati i značajne pravne prepreke. Nedavno je odbačena tužba koju je podigao suosnivač Elon Musk, optužujući tvrtku da je skrenula sa svoje neprofitne misije. No, struktura tvrtke i dalje je pod lupom regulatora u Kaliforniji i Delawareu. OpenAI je 2019. stvorio profitnu podružnicu kako bi prikupio daleko veća sredstva nego što bi to bilo moguće kroz donacije. Danas neprofitna organizacija posjeduje otprilike 25 posto tvrtke, vrijednosti veće od 200 milijardi dolara, te ima moć blokirati ključne poslovne odluke i otpustiti izvršne direktore. Ta bi složena struktura mogla zakomplicirati proces odobrenja kod SEC-a. Iz tvrtke poručuju da će zadržati svoju strukturu i nakon izlaska na burzu jer im, kao korporaciji od javne koristi pod nadzorom neprofitne organizacije, to omogućuje da uzmu u obzir društveni utjecaj svojih pothvata, a ne samo da daju prioritet vrijednosti za dioničare.
Šire implikacije i zabrinutost
Očekivani IPO-i OpenAI-ja, Anthropica i SpaceX-a smatraju se ključnim trenutkom za tehnološku industriju, učvršćujući umjetnu inteligenciju kao dominantnu investicijsku temu. Prošlog tjedna, predsjednik Donald Trump izjavio je da će njegova administracija razmotriti mogućnost da američka vlada preuzme udio u AI tvrtkama dok izlaze na burzu. Ipak, uzbuđenje prate i kritike. Grupe za javno zagovaranje krive ChatGPT i slične chatbotove za epidemiju takozvane “AI psihoze” koja je dovela do samoubojstava i drugih smrtonosnih incidenata, dok stručnjaci za rad brinu o potencijalnom katastrofalnom gubitku radnih mjesta. U San Franciscu, gdje OpenAI i Anthropic imaju sjedišta, stanovnici se već pripremaju za golem porast cijena nekretnina, budući da će izlazak na burzu omogućiti zaposlenicima da prodaju svoje dionice, pretvarajući stotine “papirnatih” milijunaša i milijardera u stvarne.
*uz korištenje AI-ja
Preuzeto sa: www.24sata.hr
