Polako, ali sigurno približavamo se 31. decembru 2027. godine, datumu kada bi Evropa trebala reći zbogom ruskom gasu. Južna interkonekcija trebala je biti naš odgovor na taj izazov. Međutim, kako stvari trenutno stoje, od ovog projekta u predviđenom roku neće biti ništa. Ne samo u tom roku, već se sada može naslutiti da je njegova realizacija sve upitnija.
Nemamo ratifikovan međunarodni sporazum, nemamo zaključen ugovor, nemamo zakup transportnih kapaciteta, nemamo osiguran izvor gasa, nemamo studiju izvodljivosti, nemamo glavni projekat, niti bilo šta drugo što bi ulijevalo ozbiljnu nadu da će ovaj projekat biti nekad realizovan.
Istovremeno, svjedočimo ekspanziji izgradnje transportnih gasovoda u našem bližem i širem okruženju – u Srbiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i drugim državama. Nosioci svih tih projekata su nacionalne, odnosno državne gasne kompanije.
Kao primjer izdvajam Srbiju, koja upravo ugovara sa Svjetskom bankom kredit vrijedan milijardu eura za izgradnju novih transportnih gasovoda, modernizaciju postojećih pravaca i izgradnju novih kompresorskih stanica.
Imajući u vidu da u ministarstvu – nazovi energije – imamo brojne “gasne stručnjake”, nikome nije palo na pamet da, čekajući Godoa u vidu Južne interkonekcije, pokrene investicioni ciklus modernizacije i rekonstrukcije postojećeg gasovoda, koji polako ulazi u svoje penzionerske dane. Niko ne postavlja ni ključno pitanje: šta ako Južna interkonekcija nikada ne bude izgrađena? Kako će se u tom slučaju osigurati snabdijevanje gasom Kantona Sarajevo ili, naprimjer, buduće gasne termoelektrane u Kaknju?
Postojeći gasovod više ne može raditi u projektovanim kapacitetima, a njegova starost svakim danom postaje sve veći izazov. Istovremeno, ni u Republici srpskoj nema naznaka da će biti obnovljena njihova dionica gasovoda do Kladnja. Ako projekat Južne interkonekcije propadne, naći ćemo se u svojevrsnim makazama pogrešnih odluka i zakonskih rješenja koja su očigledno kreirana na silu i bez dugoročne vizije.
Ako neko smatra da može izgraditi Južnu interkonekciju i postati operator transportnog sistema (OTS), neka radi na tome. Međutim, nije jasno zašto na postojećem transportnom pravcu ne radimo ono što danas radi Srbija. Iako već ima Balkanski tok, Srbija podiže kredit od milijardu eura kako bi gradila nove i modernizovala postojeće gasovode. Balkanski tok nije bio kraj razvoja njihovog transportnog sistema, već početak novih ulaganja. Shvatili su da su više transportnih ulaza, više pravaca i modernizovana infrastruktura jedina istinska garancija sigurnog snabdijevanja i razvoja TE na gas.
Iz ministarstva danas slušamo poruke da ćemo, čak i ako nestane ruskog gasa, imati postojeći gasovod kojim ćemo dopremati gas iz drugih izvora. Ali govorimo o gasovodu starom gotovo 50 godina, koji radi na maksimalnom pritisku od oko 40 bara, dok se novi transportni gasovodi projektuju i obnova starih grade za radne pritiske od 75 bara. Koliki bi značaj takav moderan gasovod imao za eventualnu gasnu termoelektranu u Kaknju teško je opisati bilo kojim riječima osim jednom – neprocjenjiv.
Zbog toga je državna kompanija za transport gasa BH-Gas, koja jedina ima kapacitet da bude operator transportnog sistema, jedino racionalno rješenje ako želimo izbjeći navedeni scenarij. Radi sigurnog snabdijevanja gasom, ali i zbog čistijeg zraka u Sarajevu, potrebno je hitno pokrenuti sve pregovaračke aktivnosti kako bi se osigurao kredit za obnovu postojećeg i jedinog transportnog pravca.
Dobro je da postoje planovi za zapadnu, južnu i sjevernu interkonekciju, ali ne smijemo dozvoliti da, čekajući buduće projekte, izgubimo i ono što danas imamo.
Zato obnovimo postojeći transportni pravac kao H₂ Ready sistem, na osnovama BH-Gasa, na isti način kako to rade Transportgas Srbija, Plinacro i druge državne gasne kompanije u regionu.
Na kraju, gas će uvijek biti moguće kupiti na tržištu i dopremiti ga postojećim transportnim pravcem – pod uslovom da taj pravac bude pouzdan i tehnički sposoban za takvu ulogu. Ako propustimo i tu priliku, tada za posljedice više nećemo moći kriviti nikoga drugog.
Patria (NAP)
Preuzeto sa: istraga.ba
