Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) zaprimilo je u oktobru 2022. krivičnu prijavu protiv tadašnjeg načelnika Općine Ilijaš Akifa Fazlića.
Prijavio ga je Zoran Čegar, bivši šef Uniformisane policije Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), navodeći da je zloupotrijebio službeni položaj ili ovlasti jer je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dao podatke o njegovim nekretninama na području Nišićke visoravni.
Nakon provjere Tužilaštvo KS je zatvorilo predmet jer nije utvrdilo da je počinjeno krivično djelo.
Osim Fazlića još najmanje dvije osobe izložene su sudskom procesu jer su za CIN svjedočile o svojim saznanjima. Za klevetu su tužene advokatica Jasmina Cero iz Sarajeva te profesorica i aktivistica Hajrija Čobo iz Kaknja. Tužba protiv Cero je odbijena u prvostepenom postupku i čeka odluku po žalbi, dok je protiv Čobo povučena već nakon odgovora na tužbu.
Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja „BH Novinari“, kaže da je to novi fenomen neosnovanih tužbi, poznatih kao SLAPP, kojima se preko sagovornika pokušavaju zaustaviti mediji u problematiziranju određene teme.
„Znači, na jedan potpuno perfidan način osobe pokušavaju kazniti ili tražiti odštetu od osoba koje su izvor informacija“, rekla je Rudić.
Kaže da to predstavlja višestruki problem jer se zastrašivanjem pojedinaca onemogućavaju izvori informacija za nova istraživanja, šalje poruka drugim potencijalnim sagovornicima šta im se može desiti u sličnim situacijama.
Čegar protiv Fazlića
U toku rada na priči o imovini Zorana Čegara novinari CIN-a su se obratili Općini Ilijaš zahtjevom za slobodan pristup informacijama.
Na tom području se nalazi veliko imanje koje je bilo uknjiženo na Čegarevo ime. Prostire se na 20 duluma zemlje na kojoj se nalaze dvije kuće i ergela. Novinari su zatražili iz općinskog katastra posjedovne listove i osnov za uknjiženje imovine.
Traženi dokumenti i dodatna provjera doveli su novinare do otkrića da je Čegar imovinu uknjižio na osnovu krivotvorene dokumentacije, o čemu su uradili priču.
Novinari su otkrili da je sporno imanje prethodno bilo u vlasništvu sarajevske firme „Volving“ Mehmedalije Žmirića. Objekti nisu bili uplanjeni niti je zemljište u katastru Općine Ilijaš bilo prevedeno na “Volving” sa starog vlasnika Radoja Ćetkovića.
Žmirić je ispričao da je cjelokupno imanje prodao Čegaru za 250 hiljada KM, ali mu je platio tek oko 50 hiljada KM. Nakon što je Čegar preuzeo imanje, pokrenuo je proces uknjiženja na svoje ime. U Općinu je priložio kupoprodajni ugovor koji je, prema navodima, potpisao sa Ćetkovićem 2018. godine kod notarke u Loznici u Srbiji. U Općini su prihvatili ugovor i uknjižili Čegara.
Međutim, kada su novinari provjerili taj kupoprodajni ugovor, ispostavilo se da se radi o falsifikatu.
Općina Ilijaš je nakon saznanja o falsifikovanom kupoprodajnom ugovoru provela proceduru i donijela rješenje kojim je vratila podatke na staro − Čegar je izbrisan kao vlasnik.
Uz to, Tužilaštvo KS je protiv njega podiglo optužnicu za krivotvorenje isprave, a polovinom maja 2026. je zakazano izricanje presude u prvostepenom postupku.
Zbog dostavljanja posjedovnih listova i spornog ugovora novinarima CIN-a, Čegar je pokrenuo krivičnu prijavu protiv Fazlića, tadašnjeg načelnika Općine, ali je Tužilaštvo zaključilo da krivično djelo nije počinjeno. Obavijestili su o tome Čegara koji se na to nije žalio i slučaj je zatvoren.
Fazlić je danas u mirovini. Kopija krivične prijave je dostavljena i njemu. Našao ju je na svom radnom stolu, ali nije siguran kako je stigla. „Pa došla je. Mislim da je došla poštom“, rekao je za CIN.
Od novinara je dobio informaciju da se istraga neće provoditi. Kaže da je kao nosilac javne funkcije bio svjestan da postoji zakonska obaveza da dostavi tražene dokumente: „Duh zakona je, zaista, ta transparentnost, da se dođe do informacija koje mogu biti relevantne da se neki slučaj rasvijetli u potpunosti jasno, precizno i da nema nikakvih dilema po tom pitanju”.
Svjetski dan slobode medija je ustanovila Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1993. Obilježava se 3. maja s ciljem podizanja svijest o važnosti slobode medija i njezinih načela i promovisanja slobode mišljenja i izražavanja kao temeljnog ljudskog prava. Svjetski dan slobode medija se koristi za podsjećanje da je u mnogim zemljama svijeta slobodno novinarstvo ugroženo, da se novinarski izvještaji cenzurišu, a novinari fizički i verbalno napadaju.
Begić protiv Cero
Advokatica Emina Begić iz Bugojna je napravila korak više. Ona je pokrenula tri sudska postupka nakon što je CIN u julu 2022. objavio priču „Do miliona preko punomoći“ u kojoj su izneseni podaci iz krivičnog postupka koji se vodi protiv nje.
Begić je podnijela krivičnu prijavu i tužbu za klevetu protiv autora teksta i CIN-a, o čemu još nisu donesena pravosnažna rješenja, a posebno je tužila za klevetu kolegicu Jasminu Cero koja je bila jedna od sagovornica u tekstu.
Rudić iz „BH Novinari“ podsjeća da je podnošenje tužbi za klevetu zakonska mogućnost u situacijama kada osoba smatra da je oklevetana. Međutim, jednom tužbom se mogu obuhvatiti autor, urednik, odnosno izdavač, kao i osoba koja je bila izvor informacija unutar teksta, ali da je izdvajanje sagovornika fenomen.
„Podnošenje tužbi posebnih za klevetu protiv izvora informacija je zapravo multipliciranje tog zakonskog institucionalnog pritiska na novinare, odnosno na medije i na slobodu izražavanja jer pribjegavaju drugim tužbama da bi onemogućili sagovornike da sudjeluju u javnoj političkoj debati, odnosno da daju izjave o temama od javnog značaja“, kaže Rudić, ocijenivši to zastrašivanjem i pritiskom na slobodu medija.
U CIN-ovom tekstu je objavljeno da se protiv Begić vodi krivični postupak na Općinskom sudu u Travniku zbog optužnice da je zloupotrijebila povjerenje klijenata, prisvojila njihov novac u iznosu oko 1,4 miliona KM i krivotvorila isprave.
U toku rada na priči kontaktirana je Jasmina Cero koja je ispred Advokatske komore FBiH pokrenula disciplinski postupak protiv Begić.
Cero je novinarki tada rekla da se disciplinski postupak odgađao i na zahtjev Begić koja je priložila liječničko uvjerenje prema kojem mora mirovati, mada je u isto vrijeme radila i nije bila na bolovanju.
Begić ju je, zbog citirane rečenice u tekstu: „A ona hoda, mi to svi znamo“, tužila i zatražila odštetu od 2.000 KM sa kamatama i objavu presude u medijima. Cero je sudu donijela dokaze za svoju izjavu koje je Općinski sud u Sarajevu uvažio i u junu 2023. odbio tužbu u prvostepenom postupku. Odluka po žalbi još nije donesena.
Cero je u razgovoru novinarima rekla da bi se društvo moglo naći u problemu ako bi ljudi iz straha od tužbi prestali govoriti javno. Kaže da se ona nije uplašila jer zna da govori istinu i da nikoga ne kleveće. „Evo, da sam znala – ako kažeš to i to, ona će tebe tužiti – ja bih to rekla jer znam da to uopće nije ni kleveta niti za tužbe.“
Kleveta je radnja kojom se nanosi šteta ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili prenošenjem neistinitih informacija. U Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu kleveta se utvrđuje u parničnom postupku dok je u Republici Srpskoj kleveta krivično djelo.
„Adriatic Metals“ protiv Čobo
Za klevetu je tužena i Hajrija Čobo, aktivistica i profesorica prava i engleskog jezika iz Kaknja, koja je za CIN i druge medije govorila o negativnom utjecaju rudarenja olova, cinka i barita između Vareša i Kaknja, na početku prašume Trstionice. U tekstu CIN-a „Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama“, objavljenom u julu 2023. godine, Čobo je rekla da će rudanje utjecati na pitku vodu kojom se napaja oko 37.000 stanovnika Kaknja.
Nakon objave teksta Čobo je dobila tužbu za klevetu koju je podigao koncesionar – „Adriatic Metals BH“. Tražili su 2.000 KM, javno izvinjenje i objavu presude. Ona kaže da je tužba nije iznenadila jer je dobila upozorenja. Na tužbu je sama pripremila odgovor.
„Onda sam sjela, džezvu kafe, tabakeru cigara i 22 sata i napisala odgovor i priložila sve one dokaze i to je ispalo nešto 473 stranice koje sam ja isprintala u dva primjerka, sve skupa sa slikama, sa CD-ima, sa videima i priložila kao odgovor na tužbu. I to je bilo samo ovaj odgovor na tužbu, a za pripremno ročište imala sam još ihihi materijala“, prepričava Čobo novinarima CIN-a.
Kaže da je bila spremna na višegodišnju sudsku borbu. Svoju odbranu je koncipirala kao napad na korporaciju. Međutim, do suđenja nije ni došlo jer je nakon njenog odgovora tužba povučena.
„Cilj je da se zabavite sobom. Da ne pričate, da ne reagujete, da se isprepadate, da ne samo mene da se prepadne, nego i sve druge. To je, onako, demonstracija sile jer ljudi se inače plaše suda, a ne bi trebali da se plaše suda. Na sudu se stvari rješavaju“, kaže Čobo.
Tužbe za klevetu i krivične prijave bez osnova su strateški alat koji ima više ciljeva: zastrašivanje i ušutkivanje izvora kako bi prestali govoriti o temama od javnog značaja, finansijsko iscrpljivanje resursa dugotrajnim i skupim sudskim postupkom i stvaranje pritiska na izvore kako bi se poslala poruka budućim sagovornicima da će se suočiti sa pravnim problemima ako odluče progovoriti za medije.
Borka Rudić kaže da je to još jedan razlog zbog kojeg se moraju donijeti pravila koja bi spriječila zloupotrebu prava na podnošenja neosnovanih tužbi za klevetu i omogućila odbacivanje neosnovanih tužbi za klevetu u ranoj fazi, već nakon podnošenja.
Preuzeto sa: cin.ba
