Najave velikih ulaganja u podatkovne centre često dolaze s obećanjima o otvaranju tisuća novih radnih mjesta, što potiče optimizam u lokalnim zajednicama. Međutim, nova analiza dovodi u pitanje te procjene, sugerirajući da je stvarni broj zaposlenih u tim visokoautomatiziranim postrojenjima znatno manji od onoga što se javno komunicira. Ova rasprava posebno je aktualna u Hrvatskoj zbog najavljenog megaprojekta AI podatkovnog centra u Topuskom, koji je također potaknuo debatu o stvarnim ekonomskim koristima.
Značajno preuveličane brojke?
Prema novom izvješću ekološkog think-tanka Verdant, postoji ogroman raskorak između projiciranog i stvarnog broja poslova u sektoru podatkovnih centara. U svojoj analizi za Ujedinjeno Kraljevstvo, Verdant tvrdi da su neke brojke koje iznosi industrija preuveličane čak četiri do pet puta. Primjerice, dok industrijska udruga techUK projicira da će svi trenutno planirani podatkovni centri u Britaniji stvoriti 40.200 stalnih radnih mjesta, Verdantova procjena znatno je konzervativnija i zaustavlja se na brojci od samo 10.400 radnih mjesta.
Slična razlika vidljiva je i kod postojećih, već operativnih centara. techUK tvrdi da oni već sada podržavaju 24.300 radnika, no Verdant osporava tu brojku, navodeći da je realniji broj bliži 4.400 zaposlenih. Glavni razlog za ovakve razlike leži u metodologiji. Verdant kritizira druge procjene, uključujući i onu techUK-a, jer se temelje na starijim podacima o manjim postrojenjima. Kako podatkovni centri postaju sve veći i automatiziraniji, za njihov rad potrebno je sve manje osoblja.
Automatizacija smanjuje potrebu za radnicima
Ključni argument Verdanta jest da rast računalnih kapaciteta ne prati proporcionalni rast zapošljavanja. Zbog sve veće automatizacije, dodavanje novog megavata snage ne znači nužno i otvaranje fiksnog broja novih radnih mjesta. Njihova gruba procjena od 1,2 radnika po megavatu za nove projekte stoga nije reprezentativna za sva postrojenja, a očekuje se da će se gustoća zaposlenosti dodatno smanjivati kako objekti budu rasli. Usporedbe s drugim industrijama nisu nimalo laskave; podatkovni centri znatno su manje radno intenzivni od čeličana, tvornica vozila, bolnica ili škola.
“U sažetku se zaključuje da, iako podatkovni centri mogu nuditi druge prednosti, zapošljavanje ne može vjerodostojno biti primarno opravdanje za nastavak brze izgradnje”, napisala je tvrtka, pozivajući na pauziranje izgradnje i širu javnu raspravu. Sve se to događa u trenutku dok tehnološki divovi ulažu milijarde u proširenje kapaciteta, a svaki novi kampus najavljuje se uz obećanja o stotinama ili tisućama operativnih poslova.
UN upozorava: Prijetnja stabilnosti energetskih sustava
Osim pitanja zapošljavanja, sve veća globalna zabrinutost usmjerena je na golemu potrošnju električne energije podatkovnih centara. Ujedinjeni narodi, preko svoje Ekonomske komisije za Europu (UNECE), izdali su oštra upozorenja o rastućem utjecaju ovih postrojenja, posebice onih za umjetnu inteligenciju, na stabilnost i otpornost globalnih energetskih mreža. Ključni problem leži u činjenici da brza i često neregulirana ekspanzija podatkovnih centara značajno nadmašuje razvoj potrebne elektroenergetske infrastrukture.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), očekuje se da će se potrošnja električne energije podatkovnih centara gotovo udvostručiti do 2030. godine. Takav nagli porast potražnje stvara ogroman pritisak na energetske sustave diljem svijeta, povećavajući rizik od nestabilnosti napona, neplaniranih prekida opskrbe, pa čak i kaskadnih kvarova mreže. Dodatni izazov je nesrazmjer u rokovima izgradnje: dok se veliki podatkovni centar može izgraditi i priključiti na mrežu za dvije do pet godina, ključne nadogradnje visokonaponskih vodova i druge infrastrukture mogu potrajati i više od desetljeća.
Hrvatski kontekst i slučaj Pantheon AI
Ova upozorenja snažno odjekuju i u Hrvatskoj, gdje je najava izgradnje golemog AI podatkovnog centra “Pantheon AI” u Topuskom, vrijednog 50 milijardi eura, izazvala slične dvojbe. Investitori najavljuju otvaranje 1.500 stalnih radnih mjesta, no domaći stručnjaci izražavaju veliku skepsu. Informatički stručnjak Marko Rakar upozorio je da takvi objekti funkcioniraju uz minimalan broj ljudi jer se njima uglavnom upravlja na daljinu.
Sličnog je mišljenja i ekonomski analitičar Damir Novotny, koji ističe da nove tehnologije općenito ne stvaraju velik broj radnih mjesta. Čak je i premijer Andrej Plenković izjavio kako je poznato da podatkovni centri inače ne zapošljavaju mnogo ljudi. Ipak, projekt napreduje te je dobio suglasnost za priključenje na prijenosnu mrežu, a lokalni dužnosnici ga snažno podržavaju, ističući njegov potencijal za razvoj regije. Uz zapošljavanje, kao ključna tema nametnula se i ogromna potrošnja električne energije, koja bi prema nekim procjenama mogla doseći i do 40 posto ukupne hrvatske potrošnje.
*uz korištenje AI-ja
Preuzeto sa: www.24sata.hr
