Microsoft je objavio da je ostvario značajan napredak u razvoju kvantnog računalstva, predstavivši novu generaciju svog topološkog kvantnog čipa nazvanog Majorana 2. Ovaj razvoj, potpomognut umjetnom inteligencijom, obećava tisuću puta pouzdanije performanse i skraćuje Microsoftov put prema izgradnji funkcionalnog kvantnog superračunala na samo nekoliko godina, prema navodima kompanije..
Novi čip dolazi nakon što je prošlogodišnji prethodnik, Majorana 1, u znanstvenoj zajednici dočekan s određenom dozom skepticizma. Ipak, tvrtka je uvjerena da s novim dostignućima sada ima jasan put prema rješavanju nekih od najtežih svjetskih problema uz pomoć kvantne tehnologije.
Tisuću puta stabilniji kubiti
Glavno poboljšanje kod čipa Majorana 2 leži u njegovoj pouzdanosti. Kubiti, osnovne jedinice informacije u kvantnom računalstvu, u novom su čipu, kako tvrdi Microsoft, tisuću puta stabilniji nego u prethodnoj generaciji. Ovaj golemi skok postignut je zahvaljujući novim materijalima i naprednoj primjeni umjetne inteligencije u istraživačkom procesu.
Chetan Nayak, Microsoftov tehnički suradnik i korporativni potpredsjednik za kvantni hardver, detaljnije je pojasnio promjene.
​- Kako bismo stvorili Majoranu 2, Microsoftov kvantni tim poboljšao je materijale iz Majorane 1 kako bi stvorio stabilniju topološku fazu. Majorana 2 zamjenjuje supravodič iz Majorane 1, aluminij, olovom, a također ažurira poluvodičko aktivno područje kombinacijom indij arsenida i indij arsenid antimonida – objasnio je Nayak.
Ovi poboljšani materijali izravno su utjecali na performanse. Dok je životni vijek kubita u čipu Majorana 1 trajao između jednog i 12 milisekundi, u novoj verziji on premašuje 20 sekundi, a neki su uspjeli održati svoje kvantno stanje i dulje od jedne minute.
​- U Majorani 1, temeljenoj na aluminiju, životni vijek kubita bio je između jednog i 12 milisekundi, dok u Majorani 2 životni vjekovi premašuju 20 sekundi, što predstavlja više od 1000 puta poboljšanu stabilnost – kaže Nayak.
Ubrzani put do kvantnog superračunala
Napredak je bio toliko značajan da je Microsoft odlučio drastično ubrzati svoje planove. Cilj izgradnje skalabilnog i praktičnog kvantnog računala sada je pomaknut s ranijih projekcija na 2029. godinu.
​- Na temelju ovog brzog napretka, ubrzavamo naš plan za stvaranje skalabilnog, praktičnog kvantnog računala. Prepolovili smo naš vremenski okvir i sada ciljamo dostići taj cilj do 2029. godine – istaknuo je Nayak.
Veliku ulogu u ovom uspjehu odigrala je Microsoftova platforma za umjetnu inteligenciju nazvana Discovery. Riječ je o alatu koji primjenjuje takozvane agentske tijekove rada na programe istraživanja i razvoja, ubrzavajući proces otkrivanja novih materijala i optimizacije dizajna. Microsoft je sada objavio Discovery na GitHubu, čime ga je učinio dostupnim i drugim istraživačima.
Globalna utrka i znanstveni oprez
Microsoftov pristup, temeljen na topološkim kubitima, smatra se jednim od najambicioznijih, ali i najizazovnijih puteva prema kvantnom računalstvu. Tvrtka je i ranije bila predmetom znanstvene rasprave, osobito nakon što je 2018. godine morala povući tvrdnju o promatranju takozvanih Majoraninih nultih modova, što je izazvalo skepticizam u zajednici. S recenziranim rezultatima za čip Majorana 1 i obećavajućim performansama nasljednika, tvrtka nastoji vratiti kredibilitet, no i najnoviji rezultati morat će proći strogu znanstvenu provjeru.
U globalnoj utrci za kvantnu nadmoć sudjeluju i drugi tehnološki divovi. Tvrtke poput IBM-a i Googlea također ulažu ogromna sredstva i ostvaruju značajan napredak. IBM, primjerice, cilja na demonstraciju znanstvene kvantne prednosti do 2026. godine, dok Google planira imati ispravljeno kvantno računalo do 2029., iste godine koju sada cilja i Microsoft. Konvergencija umjetne inteligencije i kvantnog računalstva mogla bi imati transformacijski utjecaj na industrije poput razvoja lijekova, financija i znanosti o materijalima.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
