Uprkos nedostacima, ‘Dan eksplozije’ je složeno djelo koje dokazuje da blokbasteri još uvijek mogu biti prožeti tom posebnom filmskom magijom koju samo majstor poput Spilberga može stvoriti.
Povratak Steven Spielberg naučna fantastika, žanr u kojem je ostavio dubok trag, dočekana je s velikim iščekivanjem. “Dan razotkrivanja”, u originalnom “Dan razotkrivanja”, ambiciozan je film koji kombinuje mudrost i zrelost 79-godišnjeg reditelja sa detinjastim čudom koje karakteriše njegove klasike. Ovo je jedan od njegovih zapaženijih filmova u posljednje dvije decenije, djelo koje uzima velike ideje i hrabro ih postavlja na ekran. “Dan otkrivanja” vodi nas na putovanje koje je vizuelno impresivno i tematski vrlo intrigantno. Film je u domaća kina stigao 10. juna, kada smo bili na pretpremijeri u Zagrebu. Upozorenje, slijede spojleri…
UBISTVO ILI NESREĆA?
Književnost i kultura
Dokumentarac Netflixa je užasan: vozila je 160 km/h i ubila dva dječaka
Uprkos nekim nedostacima u priči, Spielbergov rediteljski potpis osjeća se u svakoj sceni. Bez uvoda, film nas baca u središte napete potjere. Daniel Kellner, kojeg igra Josh O'Connorje idealistički stručnjak za kibernetičku sigurnost koji bježi od svojih bivših poslodavaca, tajne vladine agencije Wardex. Sa sobom nosi povjerljive dokumente i misteriozni vanzemaljski artefakt, dokaze koji bi trebali razotkriti decenijama dugu zavjeru da se prikrije postojanje vanzemaljskog života. Za petama mu je Noah Scanlan, kojeg tumači Colin Firtharhetipski negativac u crnom odijelu, čovjek čiji britanski naglasak i ledeni pogled ne ostavljaju nikakvu sumnju u njegove namjere. On smatra da čovječanstvo nije spremno za istinu, ali pravi motivi leže u monopolizaciji vanzemaljske tehnologije.
U paralelnom zapletu upoznajemo Margaret Fairchild, koju ona igra Emily Bluntmeteorolog iz Kanzas Sitija čiji se život okrene naglavačke kada crvena kardinal ptica jednog običnog dana proleti kroz njen prozor i namigne. Odjednom, Margaret počinje da govori na stranim jezicima, čita misli i dobija vizije Danijela, čoveka kojeg nikada nije upoznala. Dvije priče, isprva nepovezane, spajaju se u vješto isprepletenu narativnu strukturu koja se oslanja na sudbinsku vezu.
Spielberg i njegov dugogodišnji saradnik, scenarista David Koppvode nas kroz elemente rediteljeve filmografije. Tu su jurnjave automobila koje podsjećaju na “Sugarland Express”, paranoični triler sličan “Minority Report”, porodičnu toplinu i ćudljivost “ET-a” i novinarsku dramu srodnu “The Post”. Scenario Koeppa, iskusnog autora žanrovskih filmova, ambiciozno se bavi velikim idejama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pitanja koja postavlja film, poput utjecaja otkrića vanzemaljaca na svjetske religije, obrađena su jezgrovito i s fokusom na ljudske reakcije. Čitava teološka dilema svodi se na sekundarni lik Džejn, koju ona igra Eve HewsonDanijelova djevojka i bivša časna sestra, koja u dvije kratke, ali efektne scene na uvjerljiv način predstavlja i rješava svoja vjerska pitanja.
Film je tehnički na visokom nivou, što se i očekuje od Spielberga. Vizuelni efekti su impresivni dok je dizajn zvuka precizan i stvara upečatljivu atmosferu. Iako ponekad CGI efekti izgledaju jeftino kao u većini filmova koji su u posljednje vrijeme došli na bioskopska platna. Ima i naivnih scena. Trenutak u kojem Daniel nonšalantno krade automobil od Wardexovih agenata i bježi od cijele kompanije odrađen je uz napetost klasičnog trilera, ali sve je tako nespretno izvedeno da djeluje djetinjasto naivno.
Film sve vrijeme strpljivo “gradi” zajednicu Margaret i Daniela, a kada se to konačno dogodi, emocionalni utjecaj je u skladu sa građenjem priče. Margaretine novootkrivene moći, koje joj omogućavaju da dopre do drugih s dubokom empatijom, čine je zanimljivom predstavom više svijesti i katalizatorom za iscjeljenje.
NAKON 20 GODINA
Književnost i kultura
Đavo se vratio u Pradu: Da li je nastavak kultnog filma oštriji ili dosadniji nego ikad?
Čak i kada filmska priča posustane, odlični glumci je nose. Prije svega, tu je Emily Blunt. Njen nastup meteorologa opsjednut vanzemaljskim silama je vrlo impresivan. U sceni u kojoj počinje da govori stranim jezikom sastavljenim od klikova tokom prenosa uživo, njen nastup je impresivan i uznemirujući. Njen lik je emocionalni centar filma, sidro koje utemeljuje i najneobičnije koncepte. Isto važi i za Colman Domingo u ulozi Huga, Danielovog mentora i moralnog kompasa filma. Njegova scena intelektualnog obračuna sa Firthovim likom, u kojoj se on strastveno zalaže za radikalnu transparentnost, jedan je od ključnih momenata filma. To je rasprava o vanzemaljcima, ali to je zapravo rasprava o empatiji, otvorenosti i suočavanju s nepoznatim bez straha.
Iako je svaka hajka vješto režirana, jedna scena se ističe kao primjer rediteljskog umijeća. Radi se o sekvenci u kojoj je automobil pričvršćen za jureći voz. Napetost, vizuelna jasnoća i precizna montaža čine ga jednom od napetijih akcionih scena u filmu, trenutak koji podiže tenziju.
I konačno…
Dok ga jedni hvale kao sjajan povratak i jedan od najboljih filmova godine, drugi ga smatraju zastarjelim, naivnim i predugačkim filmom čija priča nije baš uvjerljiva. Film pita šta bi se dogodilo da saznamo istinu. Da li bi nas to ujedinilo ili dodatno podijelilo? Da li bi saznanje da postoje druga “viša bića” uništilo religiju i vjeru? Spielberg nudi pozitivan odgovor, rekavši da bi nas istina i saosjećanje mogli spasiti od laži i nepoštenja koji su nas vratili kao vrstu. Upravo je ova poruka dobila najoštrije kritike. Mnogi smatraju da je takav stav potpuno naivan i zastario u današnjem svijetu lažnih vijesti, velikih podjela i nepovjerenja u vlast.
Ideja da bi objavljivanje snimaka vanzemaljaca natjeralo čovječanstvo da se ujedini i promijeni svoje temeljne vrijednosti izgleda kao fantazija iz 90-ih, a ne kao realna mogućnost 2026. godine. Kraj filma još više je podijelio mišljenja. Kao prvo, to su neke od najpotresnijih i najsnažnijih scena Spielbergove karijere, dirljivi i emotivni vrhunac koji slavi čovječanstvo. Za druge je kraj nejasan, bez pravog vrhunca i razočaravajući. Uprkos svojim manama, “Dan eksplozije” je film o kome se priča, kompleksno i monumentalno delo koje dokazuje da blokbasteri i dalje mogu biti izazovni i, iznad svega, ispunjeni tom posebnom filmskom magijom koju samo majstor poput Spilberga može da stvori.
