Piše: Victoria Brittain, thebosniatimes.ba
Kada jednom zamislite učenice, studentice, majke, tetke i bake kako leže na stomaku u zatvorskim pidžamama – ruke su im vezane na leđima, a vojnici se nadvijaju nad njima i tuku ih ako se i malo pomaknu – ne možete zaboraviti tu sliku.
Kada čujete zatvorenicu kako kaže da “ima samo svoje srce”, odmah shvatite kako zatvor može uništiti živote.
Dan palestinskih zatvorenika obilježava se svake godine 17. aprila kako bi se istaknula stalna kršenja ljudskih prava – a danas su uslovi gori nego ikad. Od početka genocida u Gazi, glad, izolacija, poniženje, pretresi do gole kože, mučenje i ogroman strah postali su stalna stvarnost za palestinske žene u izraelskim zatvorima.
Više od 700 palestinskih žena uhapšeno je na okupiranoj Zapadnoj obali, u Istočnom Jerusalemu i Gazi od početka genocida krajem 2023. godine, prema podacima grupa za ljudska prava. Većina je bila izložena noćnim racijama na svoje domove ili pritvoru na vojnim kontrolnim punktovima, a većina je bila izložena fizičkom i psihičkom zlostavljanju i tokom i nakon hapšenja.
„Sve je drugačije nego u zatvorima iz 1990-ih. Sve se promijenilo s genocidom“, rekla je advokatica iz Ramallaha, Sahar Francis, koja je ujedno i bivša direktorica grupe za prava zatvorenika Addameer, na nedavnom webinaru pod nazivom Žene, zatvor Sumoud.
„Vidjeti ljude bez riječi, nakon pet mjeseci pritvora iz Gaze, i nivoa zlostavljanja, gladi i fizičkih napada, bilo je vrlo, vrlo šokantno“, rekla je. „Iznevjerili smo zatvorenike. Nismo ih mogli zaštititi.“
Oko 90 Palestinaca umrlo je u izraelskom pritvoru od oktobra 2023. godine, prema podacima Palestinskog društva zatvorenika. Među njima je bio i Walid Khalid Abdullah Ahmed, 17-godišnji dječak.
„Međunarodni sistem jednostavno ne funkcionira… licemjerje je svuda“, rekao je Francis. „Mi advokati smo jedini prozor za pritvorenike. Ljudi osjećaju da gube nadu.“
Alati kontrole
Decenijama je Addameer dokumentovao i skrenuo pažnju na kršenja u izraelskim zatvorima, a njihovi izvještaji predstavljaju ključnu referencu za globalne organizacije za ljudska prava. Ovaj rad ga je učinio stalnom metom izraelske vojske, koja je nekoliko puta izvršila racije u njegovim prostorijama od 2002. godine.
Godine 2021. izraelska vlada je Addameer i pet drugih palestinskih grupa za ljudska prava označila kao „terorističke“ organizacije, što je izazvalo oštre međunarodne kritike. Prošle godine, Addameer je bio pod sankcijama američkog Ministarstva finansija zbog navodnih veza s “terorizmom”.
Sve je ovo dio šire izraelske kampanje nasilne dominacije. Prema riječima dr. Samaha Saleha, sociologa na Nacionalnom univerzitetu An-Najah u Nablusu i gostujućeg profesora na UCLA, Izrael već dugo koristi gladovanje i dehumanizaciju kao moćne alate kontrole.
Svijet ne smije dozvoliti normalizaciju ove dehumanizacije žena, od učenica do baka, u izraelskim zatvorima.
Za žene koje su podvrgnute izraelskom pritvoru, rekao je Saleh na webinaru, zdravstveni problemi se nastavljaju čak i nakon što budu puštene. Zatvorenicama se uskraćuje tuširanje i čista odjeća, lišene su sna i pothranjene su, često dobijajući malo više od nekoliko komada hljeba i nekoliko kašika voća ili jogurta svaki dan, dok im se grinje šuge ukopavaju u kožu.
Istraživačica Dalal Bajes, gostujuća naučnica na UC Berkeley sa stručnošću u iskustvima palestinskih žena u zatvorima, rekla je na webinaru da pritvor “oduzima sve”. Njen rad naglašava dramatičan pad uslova od početka genocida, usred normalizacije „produženog pritvora u izolaciji, uskraćivanja legalnog pristupa [i] prijetnji silovanjem“.
U jednom slučaju koji je dokumentovala Bajes, spisateljica Lama Khatir – koja je također bila zatvorena 2018-19. – opisala je „potpuno drugačiji režim“ tokom svog kasnijeg zatvora nakon 7. oktobra 2023. godine.
„Više nismo živjeli vrijeme; samo smo zurili u prazninu“, rekla je Khatir u izvještaju koji je objavio Al Jazeera Media Institute. U svom sažetku slučaja, Bajes je napomenula da je odsustvo knjiga, novina, vijesti ili rutine „transformisalo vrijeme u opresivnu silu“.
Digitalni nadzor
Prema Bajes, između 1948. i 1967. godine, procjenjuje se da su izraelske vlasti uhapsile 100.000 Palestinaca. Tempo se dramatično ubrzao u narednim decenijama, sa oko milion uhapšenih između 1967. i 2021. godine, uključujući više od 16.000 žena.
Od prošlog mjeseca, 72 Palestinke su bile zatočene u izraelskim zatvorima, uglavnom u zatvoru Damon na sjeveru, prema izvještaju Addameera i drugih grupa za prava zatvorenika. Većina je uhapšena sa okupirane Zapadne obale i iz Jerusalema.
Od ovih zatvorenika, tri su bile maloljetnice, a 32 majke, koje su zajedno imale 130 djece, navodi se u izvještaju. Osim toga, 17 žena je bilo u administrativnom pritvoru, bez optužbe ili suđenja. Pet zatvorenica je služilo kazne, od kojih je najduža bila 16 godina, dok su mnoge druge čekale suđenje.
U izvještaju se navodi da je 18 zatvorenika bolesno, uključujući tri oboljele od raka. Više od desetak onih koji čekaju suđenje uhapšeno je zbog “podsticanja”, optužbe koja uključuje online aktivnosti poput ponovnog objavljivanja sadržaja ili dijeljenja ličnih mišljenja. Digitalni svijet je tako postao strogo kontrolisan prostor nadzora i krivičnog gonjenja, a izraelske vlasti ciljaju novinare, aktiviste i branitelje ljudskih prava.
Svjedočanstva iz izvještaja ističu sumorne uslove, a jedna zatvorenica opisuje svoj transfer u zatvor Hasharon: “Žena vojnikinja… odvela me je u malu, prljavu samicu koja nije imala ništa osim madraca na podu bez ćebeta ili jastuka i vrlo malog kupatila. Ostala sam tamo sama četiri dana bez da mi iko razgovara. Donosili su mi hladnu, lošu hranu i tokom ta četiri dana nisam jela.”
Neke žene su uhapšene kako bi se izvršio pritisak na muške rođake. Jedna je istraživačima rekla da je “kontinuirano ispitivana 18 dana”, a zatim odvedena da vidi svog oca, kojeg je pronašla kako sjedi na stolici za ispitivanje sa vezanim rukama iza leđa.
„Kada sam ušla, skinuli su mi pokrivalo s očiju, a ruke su mi bile vezane ispred mene. Otac je počeo mnogo plakati kada me je vidio“, rekla je. „Potrčala sam prema njemu i zagrlila ga dok sam još bila vezana. Stalno me je ljubio i govorio umirujuće riječi da me utješi… Izgledao je izuzetno iscrpljeno.“
S obzirom na to da su porodične posjete uskraćene od početka genocida, samo rijetke posjete advokata služe kao veza sa vanjskim svijetom za ove zatvorenike.
Ova situacija zahtijeva hitan javni protest. Svijet ne smije dozvoliti normalizaciju ove dehumanizacije žena, od učenica do baka, u izraelskim zatvorima.
(TBT, MEE)
The post ‘GENOCID JE PROMJENIO SVE’ Brittain: Palestinske žene i djevojke suočavaju se s brutalnim zlostavljanjem u izraelskim zatvorima appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
