Optužnica tereti Madura i njegove saradnike da su vodili takozvani “Cártel de Los Soles” ili “Cartel of the Sun”. Prema američkim istražiteljima, ne radi se o klasičnom narko kartelu, već o organizaciji koja se nalazi u samom vrhu državnog aparata
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je danas da su SAD izvele “napade velikih razmjera na Venecuelu” i “zarobile njenog lidera, predsjednika Nicolasa Madura” i njegovu suprugu, te ih protjerale iz zemlje.
“Sjedinjene Američke Države uspješno su pokrenule napad velikih razmjera na Venecuelu i njenog lidera, predsjednika Nicolasa Madura, koji je zarobljen i protjeran iz zemlje zajedno sa svojom suprugom”, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Istina.
Rano ujutro, oko dva sata po lokalnom vremenu, stanovnike Karakasa probudila je serija od najmanje sedam velikih eksplozija. Prema potvrđenim izvještajima i snimcima koji kruže društvenim mrežama, mete napada bili su ključni vojni i strateški objekti. Među pogođenim lokacijama bile su zračna baza La Carlota i Fuerte Tiuna, glavni vojni štab u Karakasu gdje se vjeruje da je Maduro boravio. Eksplozije su se čule i u lučkom gradu La Guaira i na aerodromu Higuerote, istočno od glavnog grada.
Prije nego što je potvrđena Madurova sudbina, vlada Venecuele proglasila je vanredno stanje, optužujući SAD za “tešku vojnu agresiju” i pozivajući pristalice da izađu na ulice.
Ova akcija nije bila iznenadna. Ono što je uslijedilo bio je četveromjesečni “rat u sjeni” koji je počeo u augustu 2025. SAD su sistematski uništavale finansijsku krv Madurovog režima kroz operaciju Southern Spear, koja je uključivala zapljenu naftnih tankera, napade na brodove za drogu i potpunu pomorsku blokadu. U regionu su bile stacionirane velike vojne snage, uključujući udarnu grupu nosača aviona USS Gerald R. Ford.
Ko je Nicolas Maduro?
Nekada vođa sindikata i vozač gradskog prevoza, Maduro se našao na američkoj potjernici. Američka administracija, optužujući ga da je Venecuelu pretvorio u narko-državu, ponudila je nevjerovatnih 46 miliona eura (50 miliona dolara) za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.
Ova dramatična eskalacija, koja uključuje zapljenu aviona, pomorske blokade i teške optužbe za narko-terorizam, kulminacija je dugogodišnjeg sukoba između Washingtona i Caracasa. Ali ko je zapravo čovek koji je nasledio Chávezov um i kako je završio na nišanu američkog pravosuđa i vojske?
Američko ministarstvo pravde godinama je gradilo slučaj protiv Madura, a situacija je eskalirala s povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću u januaru 2025. Ključna figura u ovoj pravnoj ofanzivi je američki državni tužilac Pam Bondikoji je otvoreno opisao venecuelanskog lidera.
– Maduro je jedan od najmoćnijih trgovaca drogom na svijetu i prijetnja nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država. Pod vodstvom predsjednika Trumpa, on neće izbjeći pravdu i odgovarat će za svoje gnusne zločine – rekao je Bondi najavljujući povećanje nagrade.
Optužnica tereti Madura i njegove najbliže saradnike da vode takozvani “Cártel de Los Soles” ili “Kartel sunca”. Ime dolazi od zlatnih sunca koje visoki venecuelanski generali nose na ramenima kao oznake činova. Prema američkim istražiteljima, ne radi se o klasičnom narko-kartelu, već o zločinačkoj organizaciji ugrađenoj u sam vrh državnog aparata – vojsku, obavještajne službe i pravosuđe.
Cilj ove organizacije, prema tužiocima, nije bio samo da se obogati, već i da koristi kokain kao oružje protiv Sjedinjenih Država. Američke vlasti navode da je Maduro sklopio savez sa kolumbijskom gerilskom grupom FARC kako bi “preplavio” američke ulice tonama kokaina, namjerno narušavajući zdravlje i dobrobit američkih građana.
Bio je roker i sanjao je o bendu
Prije nego što je postao traženi čovjek i predsjednik s autokratskim ovlastima, Nicolás Maduro Moros je imao sasvim drugačiji životni put. Rođen 1962. u Karakasu, u radničkoj porodici, mladi Maduro nije pokazivao ambicije za visoku politiku. Bio je zaljubljenik u rok muziku, a prema navodima je čak razmišljao i o osnivanju benda.
Umjesto na bini, završio je za volanom. Godinama je radio kao vozač autobusa u sistemu metroa u Karakasu. Tamo je usavršio svoje pregovaračke i agitacijske vještine. Kao nezvanični sindikalni vođa, često je prkosio menadžmentu tražeći bolja prava za radnike. Njegove tadašnje kolege ga pamte kao visokog, brkatog i glasnog borca za radnička prava, koji je politiku učio na ulici, a ne na prestižnim fakultetima.
Njegov život se promijenio početkom 1990-ih kada je upoznao harizmatičnog potpukovnika Huga Cháveza. Chávez je tada bio u zatvoru zbog neuspjelog pokušaja državnog udara 1992. godine. Madurova supruga, Cilia Floresona je bila advokat koji je vodio Chavezovu odbranu i uspeo da dobije njegovo oslobađanje. Taj odnos je bivšeg vozača autobusa katapultirao u uži krug budućeg predsjednika.
Uspon Huna Chaveza
Kada je Chávez došao na vlast, Maduro je bio uz njega na svakom koraku. Punih šest godina obavljao je funkciju predsjednika Narodne skupštine, a kasnije i ministra vanjskih poslova. U toj ulozi, Maduro je izgradio čvrste veze sa američkim rivalima – Kubom, Iranom, Rusijom i Kinom – postavljajući temelje za vanjsku politiku koja će kasnije definirati njegovu vladavinu.
Chávez, koji je bolovao od raka, javno je imenovao Madura za svog nasljednika u decembru 2012. godine.
– Ako se nešto desi… izaberi Nicolása Madura za predsjednika – rekao je Čaves tada svojim sljedbenicima.
Nakon Chavezove smrti u martu 2013. godine, Maduro je preuzeo kormilo zemlje, pobijedivši na izborima s vrlo malom razlikom, što je opozicija odmah osporila. Ali harizma njegovog prethodnika nije bila prenosiva. Dok je Chávez uživao u gotovo religioznom obožavanju siromašnih zbog svojih socijalnih programa finansiranih od nafte, Maduro je naslijedio ekonomiju u slobodnom padu.
Vladavina jake ruke i ekonomski kolaps
Madurovo doba obilježila je jedna od najgorih ekonomskih kriza u modernoj historiji Latinske Amerike. Pad cijena nafte, u kombinaciji sa lošim upravljanjem i korupcijom, doveo je do hiperinflacije, nestašice hrane i lijekova i masovnog egzodusa miliona Venecuelanaca.
Suočen s protestima, Maduro je odgovorio represijom. Lideri opozicije su zatvarani, protesti su ugušeni silom, a institucije poput Narodne skupštine marginalizovane u korist tela lojalnih predsedniku. Uprkos sankcijama Evropske unije i Sjedinjenih Država, Maduro je uspio da ostane na vlasti oslanjajući se na lojalnost vojske – iste one koju Amerikanci sada optužuju da vodi narko kartele.
(Službene optužbe američkog Ministarstva pravde) (https://www.justice.gov) detaljno opisuju kako je ta lojalnost prema navodima kupljena zaradom od droge. Kako se navodi u optužnici, visoki zvaničnici su primili milione mita kako bi omogućili nesmetan prolaz pošiljki kokaina na sjever.
Osveta ‘El Polle’ i nećaka kokainom
Iako Maduro tvrdi da su sve optužbe “politička propaganda” i “imperijalistička zavjera”, dokazi koji su se pojavili tokom godina daju neugodnu sliku za njegov režim. Jedan od najtežih udaraca bio je slučaj “Narkotični nećak”. Dva nećaka prve dame Cilije Flores uhapšena su 2015. godine u akciji DEA na Haitiju dok su pokušavali da organizuju transport 800 kilograma kokaina u SAD. Oni su osuđeni u Njujorku, što je direktno povezivalo predsedničku porodicu sa trgovinom drogom.
Ispostavilo se da je to još opasnije za Madura Hugo “El Pollo” Carvajalbivši šef venecuelanske vojne obavještajne službe. Nekada strah i trepet Venecuele i Madurovog pouzdanika, Carvajal se okrenuo protiv režima i pobjegao. Nakon duge pravne bitke i izručenja iz Španije, “El Pollo” je priznao krivicu na američkom sudu i počeo da sarađuje sa tužiocima.
Njegovo svjedočenje je prema navodima potvrdilo postojanje Sun kartela i direktnu umiješanost vrha vlasti u operacije sa FARC-om. Carvajal je otkrio rute, imena i bankovne račune, dajući američkim vlastima municiju koja im je nedostajala za podizanje optužnice na najvišem nivou.
Ratni brodovi na Karibima
Situacija 2025. godine dramatično se razlikuje od prethodnih diplomatskih okršaja. Trumpova administracija prešla je s riječi na djela. U septembru 2025. američka vojska počela je presretati venecuelanske brodove u međunarodnim vodama, tvrdeći da prevoze narkotike.
– Naši brodovi i avioni neće dozvoliti da se otrov ulije u našu zemlju – rekao je Tramp.
Kao odgovor, Maduro je zaprijetio “oružanom borbom” i tvrdio da Venecuela ima 5.000 ruskih protivvazdušnih projektila raspoređenih na ključnim pozicijama. Maduro je optužio Washington da priprema invaziju pod krinkom borbe protiv droge kako bi se dokopao venecuelanske nafte.
Zapljena Madurovih privatnih aviona – jednog u Dominikanskoj Republici i drugog na Floridi – dodatno je ponizila venecuelanskog lidera. Ti avioni, vrijedni milione eura, sada su američki trofeji.
