DA, ZNAMO svi – potrebno je oprati odjeću nakon kupovine, a prije prvog nošenja. Iz niza razloga. No, činjenica je da se često to i preskoči. Primjerice – čeka vas izlazak, u zadnji tren ste kupili savršen outfit i… Pa da se ne lažemo – odmah ste ga odjenuli.
No, nakon toga ste zasigurno uočili da takva odjeća, tek kupljena, teže poprima okolne “mirise” nego odjeća koju ste više puta oprali i stoji vam u ormaru.
I ne, niste samo umislili – postoji razlog zašto nova, neoprana odjeća ne poprima mirise znoja i okolne mirise jednako brzo kao oprana odjeća. Ključna razlika leži u zaštitnim slojevima tkanine i površinskoj obradi koje su prisutne tijekom proizvodnje.
Kemijski slojevi kao barijera
Nova odjeća dolazi s završnim slojevima tkanine i kemijskim tretmanima dodanima tijekom proizvodnje koji djeluju kao privremena zaštita. Ovi slojevi mogu uključivati formaldehid, disperzijske boje i tretmane tkanina koji pokrivaju vlakna. Iako ove kemikalije mogu biti štetne za kožu i zdravlje, one također djeluju kao barijera koja sprječava prodiranje bakterija i upijanje vlage u vlakna tkanine.
Promjena nakon prvog pranja
Kada odjeću operete, uklanjate te zaštitne slojeve i vlakna tkanine postaju porozna i sposobna upijati vlagu. Znoj se sastoji uglavnom od vode i male količine soli, a sam po sebi gotovo nema miris. Problem nastaje kada bakterije na koži razgrade znoj i ostave nusprodukte koji su izvor neugodnih mirisa. Nakon pranja, odjeća bolje upija vlagu i znoj, a bakterije mogu dublje prodrijeti u vlakna – što znači da brže razvija neugodan miris.
I nemojte sad reći da vam dajemo ideje da ne perete novu odjeću. To biste svakako trebali raditi, a evo i zašto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iako nova odjeća na prvi pogled izgleda čisto i spremno za nošenje, postoji nekoliko ključnih zdravstvenih i higijenskih razloga zašto ju je nužno oprati prije prvog korištenja.
Kemijska kontaminacija i iritacije kože
Nova odjeća prolazi kroz dug industrijski proces tijekom kojeg se tretira raznim kemikalijama kako bi izgledala glađe, sjajnije i bila otporna na gužvanje.
- Alergijski kontaktni dermatitis: Tvari poput disperzijskih boja i formaldehida mogu izazvati iritacije, posebno kod osoba s osjetljivom kožom. Disperzijske boje su čest uzrok alergijskih reakcija, a pranjem se uklanja višak tih boja koji nije vezan za tkaninu.
- Industrijski ostaci: Na tkanini mogu ostati tragovi iz proizvodnje koji nisu vidljivi golim okom, ali u dodiru s kožom i znojem mogu izazvati crvenilo i svrbež.
Mikrobiološka kontaminacija
Nova odjeća često putuje tisućama kilometara u kontejnerima i prolazi kroz mnoga skladišta prije nego stigne do vas.
- Bakterije i gljivice: Istraživanja su pokazala da na novoj odjeći mogu preživjeti bakterije, virusi i gljivice iz transporta ili od prethodnih kupaca koji su isprobavali odjeću.
- Prijenos s drugih ljudi: Istraživanja pokazuju da velik broj ljudi (čak 22%) nosi odjeću i zatim je vrati u trgovinu, dok je mnogi isprobavaju u kabinama. Na odjeći su pronađeni tragovi fekalnih bakterija, nazalnih virusa, pa čak i uši ili stjenice.
Praktični savjeti za prvo pranje
- Više temperature: Za uklanjanje mikroba preporučuje se pranje na višim temperaturama (ako materijal dopušta), jer pranje na 30 ili 40 stupnjeva ne mora nužno ubiti sve bakterije.
- Odvojeno pranje: Prvim pranjem sprječavate da višak boje s novog komada prijeđe na ostalu odjeću (npr. crvena čarapa koja oboji bijelo rublje).
- Tamna odjeća i posteljina: Preporuča se oprati ih barem dvaput prije korištenja radi uklanjanja viška boja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
