Američki znanstvenici objavili su da su stvorili potpuno nove viruse korištenjem umjetne inteligencije (UI), što je prvi takav zabilježeni slučaj. Ovaj znanstveni proboj budi nadu u značajan napredak u razvoju medicinskih tretmana, no istovremeno potiče i veliku zabrinutost zbog potencijalnih opasnosti koje nosi ova najsuvremenija tehnologija.
Proboj u sintetičkoj biologiji
U otkrićima objavljenima u časopisu Science, istraživači sa Sveučilišta Stanford te Instituta Broad s MIT-a i Harvarda naveli su da su koristili prirodno prisutan fag – vrstu virusa koja inficira bakterije – kao temelj za generiranje tisuća novih genoma uz pomoć umjetne inteligencije. Ovaj uspjeh predstavlja prekretnicu u sintetičkoj biologiji, znanstvenoj disciplini koja spaja biologiju i inženjerstvo s ciljem stvaranja novih bioloških sustava.
Istraživački tim je potom kemijski sintetizirao gotovo 300 genoma koje je UI dizajnirao te ih testirao u laboratorijskim uvjetima. Rezultat je bilo 16 “održivih” virusa koji ne postoje u prirodi. Tijekom testiranja, mješavina ovih sintetičkih virusa pokazala se učinkovitijom u uništavanju bakterije E. coli nego njihovi prirodni pandani.
“Naš pristup proširuje ono što sintetička genomika može postići uz metode poput usmjerene evolucije i racionalnog inženjeringa, postavlja put za generiranje prilagodljivih i otpornih fagnih terapija protiv patogena koji brzo evoluiraju te uspostavlja temelj za generativni dizajn većih i složenijih genoma”, napisali su istraživači.
Potencijal za revolucionarne terapije
Ovaj napredak otvara vrata razvoju takozvane terapije bakteriofazima, koja koristi viruse za ciljano uništavanje bakterija koje uzrokuju infekcije. Takav pristup predstavlja obećavajuću alternativu antibioticima, posebice u borbi protiv sojeva otpornih na lijekove, što je jedan od najvećih globalnih zdravstvenih izazova. Isaac Bogoch, specijalist za zarazne bolesti sa Sveučilišta u Torontu koji nije bio uključen u studiju, istaknuo je da istraživanje ima i optimistične i zabrinjavajuće implikacije.
​- Virusi dizajnirani umjetnom inteligencijom mogli bi imati neke potencijalne koristi, poput stvaranja ciljanih bakteriofaga koji bi nam mogli pomoći u borbi protiv infekcija otpornih na antibiotike na nove načine – rekao je Bogoch za Al Jazeeru.
Ozbiljna zabrinutost zbog dvostruke namjene
Međutim, ista tehnologija koja može stvoriti lijekove mogla bi se zloupotrijebiti za stvaranje opasnih patogena. Ta mogućnost “dvostruke namjene” izaziva ozbiljnu zabrinutost u znanstvenoj zajednici.
​- Ali ta ista sposobnost dizajniranja cijelih, funkcionalnih virusa mogla bi lako postati ozbiljan biosigurnosni rizik ako se primijeni na štetne patogene, stoga snažne zaštitne mjere, provjere i nadzor moraju rasti usporedno s tehnologijom – dodao je Bogoch.
S njim se slaže i Fatemeh Vafaee, profesorica na Sveučilištu UNSW u Sydneyju, koja napominje da, iako sama studija ne predstavlja opasnost jer su stvoreni fagi bezopasni za ljude, korištene metode bi se mogle primijeniti u zlonamjerne svrhe.
​- Dakle, manje je pitanje ‘trebamo li se brinuti zbog ovog virusa’, a više ‘umjetna inteligencija sada to uopće može učiniti’, zbog čega istraživači već pozivaju na jači biosigurnosni nadzor kao mjeru predostrožnosti, a ne kao odgovor na bilo kakvu stvarnu opasnost – pojasnila je Vafaee.
Ova prekretnica dolazi u vrijeme kada brzi napredak UI-ja potiče strah od zlouporabe od strane zlonamjernih aktera ili sustava koji bi se mogli oteti kontroli. Nedavno je britanski državni nadzornik za UI otkrio da su napredni modeli tvrtki Anthropic i OpenAI tijekom sigurnosne evaluacije sudjelovali u “autonomnim” i “neodobrenim” zlonamjernim aktivnostima usmjerenim na stvarne ljude i organizacije.
Pozivi na oprez i regulaciju
Nakon što je na početku svog drugog mandata zagovarao blažu regulaciju, američki predsjednik Donald Trump zauzeo je sve aktivniji pristup regulaciji umjetne inteligencije, potpisavši u lipnju izvršnu uredbu za uspostavu dobrovoljnog okvira za procjenu naprednih UI modela prije njihova puštanja u javnost.
Unatoč zabrinutosti, neki stručnjaci pozivaju na smirenost i ističu da je tehnologija još daleko od stvaranja složenijih organizama. Tom Ellis, stručnjak za sintetički genomski inženjering s Imperial Collegea u Londonu, rekao je da su rezultati “impresivni”, ali i da pokazuju koliko je UI daleko od sposobnosti stvaranja genoma za stanice ili veće viruse.
​- Genom ovog faga je doslovno najmanji i najlakši genom za dizajniranje i izradu. Za usporedbu, genom virusa COVID-a je šest puta duži, a složenost za model da napravi nešto veće skalira se eksponencijalno. Dakle, nešto šest puta duže vjerojatno će biti oko 100 puta teže za napraviti – objasnio je Ellis, dodajući da je manipulacija postojećim prirodnim virusima trenutno daleko ozbiljnija prijetnja.
Hsu Li Yang, direktor Centra za zdravstvenu sigurnost u Singapuru, naglasio je da se implikacije studije ne bi trebale preuveličavati.
​- Sigurno nije slučaj da sada bilo tko s nešto znanstvenog i laboratorijskog iskustva može stvarati spasonosne ili opasne viruse u svojoj garaži. Sposobnost ‘mokrog laboratorija’ za korake nakon dizajna i dalje je značajna i nije se promijenila – zaključio je Hsu.
*uz pomoć AI-ja
Preuzeto sa: www.24sata.hr
