Vučić je u Parizu, kao predsednik zemlje, sedeo u prvom redu između Starmera i Hristodulidesa. Plenković je kao premijer bio u drugom redu između Edija Rame i njegove supruge
francuski predsednik Emmanuel Macron on je juče u Parizu ugostio tridesetak lidera na vojnoj paradi povodom praznika Dana Bastilje. Borbeni avioni su razdvojili nebo nad Parizom, a trupe nekoliko evropskih zemalja prošle su kroz Elizejska polja, ali ni vojnici ni poruke upućene Moskvi nisu izazvale najveću pažnju hrvatske i srpske javnosti. Umjesto toga, glavna politička tema postala je nekoliko stolica u svečanoj loži.
Ko je sjedio u prvom, a ko u drugom redu? Da li je mjesto bliže francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu dokaz veće političke važnosti? I da li to što se Aleksandar Vučić našao ispred Andreja Plenkovića znači da je Srbija u Parizu dobila povlašćeniji položaj od Hrvatske? Srbija je izdvojila skoro duplo više od Hrvatske, oko 2,7 milijardi evra, za 12 novih Rafala koji tek treba da budu isporučeni 2028. Hrvatska je platila oko 1,2 milijarde za 12 polovnih. Samo dovoljno za drugi red desno, rekli bi zlikovci.
Fotografije sa pariske parade bile su dovoljne da pokrenu poznati medijski mehanizam u Srbiji da se detalji protokola pretvaraju u priča o nacionalnom prestižu. Međutim, iza rasporeda gostiju nije bilo rangiranje Makronovih omiljenih zemalja, već jasna pravila francuskog državnog protokola.
Makron je pozvao na proslavu Dana Bastilje tridesetak predsjednika, premijera i šefova međunarodnih organizacija. Ovogodišnja parada je bila izrazito međunarodna i politički mnogo više obilježena ratom u Ukrajini nego prethodnih godina. Prošlo je oko 500 pripadnika zemalja okupljenih na Champs-Élysées Koaliciji voljnihuključujući ukrajinske vojnike. Francuska je paradu predstavila kao simbol evropskog strateškog buđenja, jačanja odbrambene saradnje i spremnosti saveznika da nastave da podržavaju Ukrajinu. U svečanoj loži bio je i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskybritanski premijer Keir Starmer njemački kancelar Friedrich Merzgeneralni sekretar NATO-a Mark Ruttepredsjednik Evropske komisije Ursula von der Leyen i brojni drugi evropski lideri.
Hrvatsku je predstavljao premijer Andrej Plenkovićkoji je na paradu stigao sa suprugom Anom Maslać Plenković. On je sjedio u drugom redu VIP lože između nje i albanskog premijera Edija Rama. Aleksandar Vučić je bio u prvom redu, između britanskog premijera Keira Starmer i kiparskog predsjednika Nedostaje mi Christodoulides.
Upravo je taj kadar, Vučić u prvom redu, a Plenković i Rama u drugom redu, postao glavna tema medija u Srbiji. Informator predstavio raspored gostiju kao veliko diplomatsko priznanje Srbije.
“Vučić je u prvom redu, a ovdje sjede Plenković i Rama! Velika čast za Srbiju na vojnoj paradi u Parizu”, stoji u naslovu članka u kojem se posebno ističe da je predsjedniku Srbije “zagarantovano” mjesto između Starmera i Christodoulidesa. Drugi srpski tabloidi su sledili ovaj primer, ističući prvi red kao dokaz Vučićevog međunarodnog ugleda. Fotografija je tako iskorišćena za stvaranje jednostavne poruke: Vučić i Srbija su ispred hrvatskog i albanskog premijera i zato su prema navodima važniji i ugledniji.
Ali, pariški raspored nije sastavljen prema odnosima Francuske sa Srbijom, Hrvatskom ili Albanijom. To nije zavisilo od veličine zemlje, članstva u Evropskoj uniji ili NATO-u, niti je predstavljalo Makronovu procjenu koji mu je gost politički bliži.
Francuska ima posebna služba državnog protokola kojim se utvrđuje raspored stranih zvaničnika na zvaničnim ceremonijama, uključujući i proslavu 14. jula. Francusko Ministarstvo vanjskih poslova izričito navodi da ova služba brine o tome prednostodnosno protokolarnog reda prvenstva i vodi pozive, prijem i smještaj stranih državnika. Na paradi u Parizu osnovna podjela je bila vezano za funkciju koju drži pojedinačni gost. Predsjednici država postavljaju se ispred predsjednika vlada. Aleksandar Vučić je predsednik Srbije, dok je Andrej Plenković predsednik hrvatske vlade. Edi Rama je i premijer, pa su se Plenković i Rama našli u redu iza predsjednika.
Izuzeci su bili britanski premijer Keir Starmer i njemački kancelar Friedrich Merz. Iako su obojica šefovi vlada, sjedili su u prvom redu jer posebne uloge svojih zemalja. Francuska, Njemačka i Velika Britanija čine tzv E3 formatneformalni krug vodećih evropskih država koje blisko sarađuju u pitanjima spoljne, bezbednosne i odbrambene politike. Oni su također među ključnim pokretačima Koalicije voljnih i evropske podrške Ukrajini.
Kad ga ima novinar Večernji list Tomislav Krasnec upitao Plenkovića kako komentira to što sjedi u drugom redu, iza Aleksandra Vučića, Plenković nije krio iznenađenje što je raspored na tribini uopće postao važna tema.
On je pojasnio da su predsjednici država i predstavnici zemalja E3 bili u prvom redu, dok su ostali gosti raspoređeni iza njih po protokolarnom redu.
– I to je tema u Hrvatskoj? Pa, postoji neka vrsta predsjednika. Ljudi koji su bili predsjednici na prvom mjestu i E3 zemalja, a E3 su Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Prema riječima predsjednika, ovaj drugi je bio odmah iza njih. Interes je čudo. Jedno čudo – odgovorio je Plenković u svom.
Preseans ili francuski préséance inače znači pravo prvenstva, red prvenstva ili službenu hijerarhiju među zvaničnicima, diplomatama ili institucijama. Ovaj izraz se najčešće koristi u diplomatiji i državnom protokolu kako bi se tačno odredilo ko ima prioritet kada sedi, govori, predstavlja ili pozdravlja.
Bilo je mnogo zanimljivije od rasporeda na paradi susret Plenkovića i Vučića na svečanoj večeri u Jelisejskoj palati uoči parade.
Nakon večere Vučić je srpskim novinarima rekao da je sa hrvatskim premijerom “dugo, dugo” razgovarao. Dodao je da je među evropskim predstavnicima najduže razgovarao s Markom Rutteom i Plenkovićem, pokušavajući naglasiti svoju uključenost u razgovore koji su se vodili među okupljenim čelnicima.
Isti događaj Plenković je opisao nešto suzdržanije. Rekao je da su sjedili relativno blizu, u grupi u kojoj su bili generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i premijeri Luksemburga, Češke Republike i Malte. On je razgovor sa Vučićem opisao kao normalnu i neformalnu razmenu mišljenja o nizu tema, bez konkretne bilateralne agende. Na direktno pitanje jesu li razgovarali o naoružavanju, Plenković je odgovorio da nisu. Tema očito nisu bili konkretni hrvatsko-srpski sporovi, barem ne u formi ozbiljnog bilateralnog sastanka sa pripremljenim dnevnim redom.
Obojica su nakon Pariza otišli u Kijev
Dan nakon parade u Parizu, i Plenković i Vučić stigli su u Kijev na peti samit Ukrajina-Jugoistočna Evropa. Plenković je sudjelovao i na obilježavanju Dana državnosti Ukrajine i sastao se s Volodimirom Zelenskim. U fokusu razgovora bio je nastavak pomoći Ukrajini, mirovni napori, evropski put zemlje i saradnja sa ukrajinskom odbrambenom industrijom. Vučić je stigao i u Kijev, što pokazuje da njihovo parisko sedenje u različitim redovima nije određivalo ko će biti uključen u sledeću važnu političku etapu.
Međutim, dvojica lidera prilaze Ukrajini sa fundamentalno različitih političkih pozicija. Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a, a pod Plenkovićevom vladom čvrsto je povezana sa zapadnim saveznicima i Ukrajinom. Srbija pod Vučićem pokušava da održi balans između evropskih integracija, saradnje sa Zapadom i tradicionalno bliskih odnosa sa Rusijom. Beograd podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali se nije pridružio evropskim sankcijama Moskvi.
Zato je Vučićev dolazak u Kijev politički osjetljiviji od Plenkovićevog. Za hrvatskog premijera nastavak od Pariza do glavnog grada Ukrajine predstavlja nastavak već poznate politike. Za srpskog predsednika svaki korak ka Ukrajini mora se meriti sa reakcijama Moskve i dela sopstvene javnosti.
