Nakon dešavanja u vezi sa uknjižavanjem imovine na Elektroprivredu HZHB od strane katastra i Odjela za urbanizam, Mostar je postao epicentar političkih trzavica i previranja.
Sve je kulminiralo bojkotom rada Gradskog vijeća od strane bošnjačkih vijećnika, u čemu su ih pratili i direktori ustanova koji se također nisu pojavili na sjednici.
Krnja sjednica mostarskog Vijeća održana je prošle sedmice, uz prisustvo vijećnika HDZ-a, HRS-a i HDZ-a 1990. Na početku sjednice gradonačelnik Mostara Mario Kordić je zatražio dopunu dnevnog reda sa čak 9 novih tačaka, što je bio jasan pokazatelj da HDZ ne namjerava otvoriti dijalog sa partnerima s bošnjačkog političkog spektra, što je u ovom slučaju Koalicija za Mostar kao nezaobilazan faktor.
Jedna od predloženih dopuna bila je i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o adresnom sistemu i označavanju naseljenih ulica u Gradu Mostaru.
Kako saznajemo od dobro upućenih izvora, radi se o još jednom pokušaju otimačine zemljišta i prekrajanju granica utemeljenih Vašingtonskim sporazumom, Statutom Grada Mostara i još nekoliko sporazuma.
Prijedlogu gradonačelnika da ovu tačku predloži na dnevni red Gradskog vijeća prethodila je sjednica Komisije za adresni sistem na kojoj su preglasani bošnjački članovi Komisije, što je još jedan dokaz da HDZ u Mostaru ne želi dogovor i dijalog, već demonstrira snagu preglasavanjem gdje god može.
Navedenim prijedlogom de facto se zadire u granice definisane kroz više sporazuma, odnosno granice bivših općina, a danas gradskih područja Jug i Jugoistok, gdje se pokušava dio gradskog područja Jugoistok upisati u naseljena mjesta u gradskom području Jug, u kojem živi većinsko hrvatsko stanovništvo.
S obzirom da se radi o jako značajnom području, sa velikim razvojnim potencijalom te da se faktički pokušavaju mijenjati granice gradskih područja, ostaje da se vidi kako će završiti još jedna mostarska ‘zemljišna trakavica’, iako ni prethodna nije završila, što bi moglo dovesti do dodatnog usijanja situacije i rasta političkih tenzija.
Preuzeto sa: istraga.ba
