Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto na sjednici 22. aprila informirala je članove Vijeća ministara da je zaprimila zahtjev za održavanje sastanka Kvinte s Vijećem ministara Bosne i Hercegovine na temu državne imovine. Taj sastanak su ambasadori Kvinte otkazali zbog nepredviđenih okolnosti. Do danas nije bilo novog termina sastanka.
Zemlje Kvinte su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Italija.
Prema informacijama koje su se mogle čuti, ambasadori Kvinte intenzivirali su aktivnosti u vezi pitanja državne imovine, a posebno nakon usvajanja Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji BiH – Hrvatska koji predviđa izgradnju plinovoda u BiH i Hrvatskoj kojim bi se dopremao američki ukapljeni plin sa LNG terminala Krk.
U isto vrijeme dok se ubrzavaju diplomatske aktivnosti u vezi državne imovine, visoki predstavnik Christian Schmidt obavijestio je članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) da se povlači s ove pozicije te su pokrenute aktivnosti na izboru novog visokog predstavnika.
Početkom aprila iz OHR-a su još jednom ukazali na stav Ustavnog suda BiH kada je riječ o državnoj imovini.
“Ustavni sud je bio vrlo jasan: država je nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za regulisanje pitanja državne imovine.
Zabrana raspolaganja je, prije svega, sredstvo za zaštitu interesa države u ovom procesu i osiguranje poštivanja relevantnih odluka Ustavnog suda BiH. U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu i to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata”, poručeno je iz OHR-a.
Zabrana raspolaganja državnom imovinom je na snazi od 2005. odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Paddyija Ashdowna.
Iako je Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH u upravljanju državnom imovinom osnovana Odlukom o osnivanju Komisije za državnu imovinu krajem 2004. godine, a izmjenu Odluke o osnivanju koja se odnosi na sastav Vijeće ministara BiH donijelo je 2018. godine, od tada do danas nikada nije imenovan novi saziv Komisije i pored više urgencija čime je zaustavljen rad te komisije.
I dok su izbjegavale svoje obaveze, pojedine institucije koje su trebale delegirati po člana Komisije vršile su knjiženje državne imovine kao što je slučaj sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike srpske koja je knjižila šume na entitet Rs.
Upravo bi jedna od tema razgovora Krišto i ambasadora Kvinte trebala biti i deblokada Komisije za državnu imovinu.
Patria (NAP)
Preuzeto sa: istraga.ba
