vakav slijed događaja izazvao je brojne reakcije i sumnje u dijelu javnosti, naročito nakon istupa beogradskog advokata Čedomira Stojkovića, pišu Vijesti.ba.
Slavko Aleksić preminuo je u bolnici u Trebinju, iako nikada nije pravosnažno osuđen za ratne zločine počinjene tokom opsade Sarajeva. Ipak, okolnosti njegove smrti, prema tvrdnjama pojedinih javnih ličnosti, ostaju nerazjašnjene.
Teške optužbe beogradskog advokata
Beogradski advokat Čedomir Stojković, poznat kao oštar kritičar aktuelnog režima u Srbiji, na društvenim mrežama iznio je ozbiljne optužbe tvrdeći da smrt Slavka Aleksića nije prirodna.
Prema njegovim riječima, Aleksić je bio član Srpske radikalne stranke sa titulom četničkog vojvode, stranke čiji je generalni sekretar nekada bio Aleksandar Vučić, koji je, kako tvrdi Stojković, ranije bio dobrovoljac u Aleksićevoj jedinici.
Stojković otvoreno navodi da snažno vjeruje da je Aleksićeva smrt posljedica djelovanja srbijanske tajne službe, te da se ne radi o slučajnosti.
Povezanost sa “Sarajevo snajper safarijem”
Advokat dalje tvrdi da Aleksićeva smrt dolazi u trenutku kada se u javnosti pojavljuje sve više informacija o organizaciji takozvanog “Sarajevo snajper safarija”, u kojem su strani državljani prema navodima plaćali da pucaju na civile u opkoljenom Sarajevu.
Prema njegovim tvrdnjama, Aleksić je mogao biti ključni svjedok u rasvjetljavanju logistike i organizacije tih aktivnosti, što ga je činilo opasnim za određene političke strukture.
Intervju u Informeru i prema navodima dobro zdravstveno stanje
Stojković je podsjetio da je Slavko Aleksić 29. novembra 2025. godine dao intervju režimskoj televiziji Informer, u kojem nije ostavljao utisak teško bolesne osobe.
Također tvrdi da je Aleksić nekoliko dana prije smrti prebačen u Beograd, prema navodima radi psihološke procjene uoči mogućeg svjedočenja, što dodatno pojačava sumnje u zvaničnu verziju događaja.
U tom kontekstu, Stojković ukazuje i na blizinu sjedišta BIA-e i Vojno-medicinske akademije, navodeći da takav raspored omogućava diskretno kretanje i prikrivanje boravka osjetljivih osoba.
“Sofisticirane tehnike uklanjanja osjetljivih lica”
U svojoj objavi, Stojković povlači paralelu sa ranijim slučajevima političkih likvidacija, navodeći imena Ivana Stambolića, Zorana Đinđića i Sergeja Skripalja.
Tvrdi da u periodu intenzivnog zbližavanja Beograda i Moskve postoje sofisticirane metode uklanjanja osoba koje predstavljaju sigurnosni ili politički problem, te da smrt ključnih aktera u osjetljivim trenucima ne može biti puka slučajnost.
Tri smrti u kratkom periodu
Stojković je podsjetio da su u vrlo kratkom vremenskom razmaku umrla trojica četničkih vojvoda sa sarajevskog ratišta – Branislav Gavrilović Brne sa Ilidže, Vasilije Vidović iz Ilijaša i Slavko Aleksić, koji je tokom rata djelovao na području Grbavice i Jevrejskog groblja.
Iako su ove smrti zvanično okarakterisane kao prirodne, u dijelu javnosti i dalje bude sumnje i otvaraju pitanja na koja, barem za sada, nema zvaničnih odgovora.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
