Poziv predsjednika Trumpa nekim zemljama koje nisu bile uključene u američko-izraelski napad na Iran da pošalju brodove kako bi pomogli u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca do sada je naišao na oprezne reakcije. Trump je u subotu na društvenim mrežama imenovao Kinu, Veliku Britaniju, Francusku, Japan i Južnu Koreju, pozivajući ih da se pridruže naporima za zaštitu plovnog puta, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Danas je američki izaslanik pri UN-u Mike Waltz, ponovio: “Pozdravljamo, potičemo, pa čak i zahtijevamo njihovo sudjelovanje kako bi pomogli vlastitim ekonomijama”.
Evo kako su te nacije do sada reagirale:
UK: Britanska vlada već je razmatrala “sve mogućnosti” kako bi pomogla u ponovnom pokretanju brodarstva u regiji i bila je u pregovorima sa saveznicima, rekao je danas Ed Miliband, ministar energetike, bez otkrivanja detalja. “Vrlo je važno da ponovno otvorimo Hormuški tjesnac”, rekao je za BBC u intervjuu, ali je ponovio stav Velike Britanije da je “najbolji i najjednostavniji način” da se to dogodi deeskalacija borbi. Rekao je da se razmatra “niz stvari”, uključujući i nabavu “autonomne opreme za traženje mina”. Čitajući između redova, ništa od slanja brodova u tjesnac kao pratnje.
Japan: Njihv pacifistički ustav ograničava vojno sudjelovanje u ratovima, a visoki japanski dužnosnik upozorio je da će se svaka odluka o raspoređivanju ratnih brodova suočiti s “velikim preprekama”. Takayuki Kobayashi, šef politike vladajuće Liberalno-demokratske stranke, rekao je u nedjelju japanskoj javnoj televiziji NHK da će zemlja morati biti oprezna. Pitanje bi se moglo pojaviti kada se premijerka Sanae Takaichi i gospodin Trump sastanu u Washingtonu u četvrtak. Japan je, zasad, najdirektnije odgovorio na Trumpovu želju i najdirektnije odbio Trumpa. “Japan odlučuje o vlastitom odgovoru, a neovisna procjena je temeljna”, poručuju i službeno iz tokijskog ministarstva nešto kasnije danas.
Južna Koreja: Ured predsjednika Lee Jae Myunga iz Južne Koreje izjavio je da će “blisko komunicirati sa Sjedinjenim Državama”, ali nije preuzeo nikakve obveze.
Kina: Najveći kupac iranske nafte, nije javno odgovorila na Trumpove izjave, ali je prethodno pozvala na prekid neprijateljstava. Na direktan upit CNN-a poslan kineskoj amabasadi o slanju brodova, ponovili su da žele prekid vatre, bez direktnog odgovora. Gotovo je nikakva šansa da će Kina poslati brodove koji bi odmogli namjeri Irana, njihovog saveznika. Iran je rekao da će nafta za Kinu slobodno ploviti, a podaci pokazuju da iranski brodovi i dalje plove tjesnacem. Također, Teheran je dao naslutiti da će propuštati naftu koja se trguje u kineskim juanima, umjesto dosadašnjim dolarima. Kini ovo stanje, iako djelomično štetno, također i nekim dijelom odgovara.
Francuska također nije javno odgovorila. Predsjednik Emmanuel Macron rekao je ranije da bi njegova vlada bila spremna koristiti svoju mornaricu za pratnju brodova, ali samo “obrambeno” i samo ako se sukob “stabilizira”. Prošli sedmica, Macron je na društvenim mrežama napisao da je razgovarao s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom i rekao mu da Teheran treba osigurati slobodu plovidbe kroz Hormuški tjesnac i ponovno ga otvoriti za brodarstvo. Drugim riječima, Macron neće slati brodove u aktivnu zonu sukoba.
Komentari analitičara
“Sve zemlje koje je Trump imenovao zašutjele su, što je prilično znakovito”, rekao je za NBC News H.A. Hellyer, viši suradnik u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI) u Londonu. Francuska je “najbliža pristanku”, rekao je, iako čak i Macron govori o nečemu “čisto odbrambenom”. “To je daleko od stvarne misije i ne očekujem da će se ona dogoditi. Po mom mišljenju, više će se ulaganja uložiti u napore za deeskalaciju”, dodao je analitičar.
Hellyer je rekao da čak i ako se koalicija formira, “siguran prolaz nije zajamčen”, s minama, dronima, brodovima i protubrodskim raketama koje predstavljaju prijetnju
Slično misli i Michael A. Horowitz, geopolitički i sigurnosni analitičar. “Zaštita brodova je vrlo veliko kockanje”, rekao je. “S operativne strane, stavljate vojna sredstva unutar vrlo uskog koridora, dajući Iranu višestruke prilike za napad na maloj udaljenosti“. Da biste suzbili te prijetnje, “potrebno vam je više od zračne i pomorske moći: Trebale bi vam čizme na kopnu, duž ključnih područja obale”.
U svakom slučaju, Horowitz je rekao da je skeptičan da bi takva sila mogla stabilizirati tržišta. “Samo jedan napad dovoljan je da se obustavi promet”, rekao je. “Ljestvica je stvarno visoko da bi se stvorilo dovoljno povjerenja za ukidanje de facto zatvaranja”.
Čini se da neke zemlje, u međuvremenu, pokušavaju pregovarati o sigurnom prolazu direktno s Iranom. Iran je rekao da je vrlo otvoren za takve vrste pregovora.
Trump, koji je prethodno bio optimističan u vezi ponovnog otvaranja brodske rute putem vojne sile, čini se da je sada bliže shvaćanju realnosti. “Već smo uništili 100% iranskih vojnih kapaciteta, ali njima je lahko poslati dron ili dva, baciti minu ili isporučiti raketu bliskog dometa negdje duž ili u ovom plovnom putu, bez obzira koliko su teško poraženi”, napisao je na Truth Socialu. Čini se da bi mu neko od savjetnika trebao objasniti kada se i kako koristi izraz “100%”.
(TBT)
The post NIKO NE PRISKAČE U POMOĆ TRUMPU OKO HORMUZA: Glasna tišina, odbijanje i gledanje u pod appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
