Trump je godinu dana vrijeđao Europu. Sada želi podršku u ratu s Iranom

ADMINISTRACIJA predsjednika Donalda Trumpa provela je proteklu godinu odbacujući Europljane kao nevažne, no sada, dok s Izraelom vodi rat s ciljem promjene režima u Iranu, od Europe očekuje podršku. Europski čelnici, koji su se u prvim satima distancirali od američkog napada, pojačavaju svoj odgovor na krizu koja se širi regijom.

>>> Razvoj događaja iz minute u minutu pratite na Indexu

Francuska, Italija i druge zemlje šalju vojna pojačanja radi zaštite svojih baza i partnera, a Velika Britanija odobrila je američkim snagama korištenje svojih baza za sprječavanje iranske odmazde. Ipak, ti potezi daleko su od bezrezervne podrške koju Trump traži za napad bez jasnog cilja, a koji nasilno preoblikuje regiju, piše Washington Post.

Washington traži podršku

Bijela kuća zapravo i ne pokušava stvoriti koaliciju. Washington se prije napada nije savjetovao s europskim saveznicima niti je od njih tražio da se pridruže bombardiranju Teherana. Međutim, administracija želi pristup strateškim europskim zračnim bazama i logističkim središtima kako bi olakšala svoje zračne operacije.

Trump istovremeno kritizira zemlje koje ne nude čvrstu potporu, poput Britanije, ili one koje se oštro protive ratu, poput španjolskog premijera Pedra Sáncheza. “Trebalo nam je tri ili četiri dana da shvatimo gdje možemo sletjeti… Stoga smo vrlo iznenađeni”, rekao je Trump.

“Ovo nisu Churchillova vremena.” Krhkost transatlantskih odnosa je očita dok europski čelnici izbjegavaju kritizirati osjetljivog američkog predsjednika, istovremeno udarajući na iransko vodstvo koje i sami žele vidjeti oslabljeno.

Ipak, čelnici kontinenta oprezni su zbog sukoba koji je pokrenuo njihov najmoćniji saveznik, a koji bi mogao donijeti nesagledive posljedice na njihov prag, ali i zbog ulaska u još jedan rat na Bliskom istoku koji im ne donosi nikakvu korist kod birača.

Podijeljeni Europljani

Dok Berlin podržava Trumpa, a Madrid mu se suprotstavlja, vodeći europski čelnici dali su niz jedva usklađenih odgovora. Mnogi se trude istovremeno se baviti sukobom i zadržati privid neutralnosti, s obzirom na to da je Trump već nepopularan diljem kontinenta. Prije samo nekoliko tjedana prijetio je preuzimanjem Grenlanda od Danske, saveznice u NATO-u.

Uz nekoliko iznimaka, ovakav pristup ostavlja europske čelnike “napola unutra, napola vani”, zanemarujući vlastite vrijednosti i priklanjajući se američkom predsjedniku na kojeg teško mogu utjecati, ocijenila je Nathalie Tocci, direktorica Rimskog instituta za međunarodne poslove.

Rezultat je, kaže, prešutna podrška kampanji za promjenu režima koja prijeti unosom još većeg kaosa u regiju, gdje Europljani imaju značajnu vojnu prisutnost i stotine tisuća svojih građana.

Rat u Iranu počeo je “bez znanja svijeta” i nije bio odluka “koju je itko podijelio”, rekao je talijanski ministar obrane Guido Crosetto zastupnicima u Rimu. “Naravno, to je bilo daleko izvan okvira međunarodnog prava. To ne treba ni naglašavati.”

Čini se da se Crosetto, član stranke koju vodi talijanska premijerka Giorgia Meloni, jedna od Trumpovih najbližih saveznica, osvrnuo na kritike europskog odgovora, kao i na izostanak američkog upozorenja saveznicima, zbog čega je i sam ostao u Dubaiju kad su napadi počeli. “Nijedna zemlja u Europi ili drugdje”, dodao je, “ne može uvjeriti SAD i Izrael da zaustave ovaj rat.”

Pohvale i kritike

Europske prijestolnice nisu unaprijed bile pozvane da se pridruže napadu na Iran i nisu sudjelovale u borbama, potvrdila su tri visoka europska diplomata. Trump je pohvalio jednog europskog čelnika, njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je posjetio Washington nakon izjave da je malo koristi od “prodika” o nezakonitosti rata.

Međutim, kod kuće se Merz suočio s kritikama zbog napuštanja podrške međunarodnom pravu, koje je zagovarao u vezi s Ukrajinom i Grenlandom, te zbog toga što nije obranio Španjolsku od Trumpovih kritika. “Zbunjeni turist nasukan u kriznoj zoni” – tako je jedan njemački naslov opisao Merzovo putovanje.

Sve je to u suprotnosti s europskim obećanjima o jačanju jedinstva i neovisnosti od Sjedinjenih Država po pitanjima sigurnosti. “Suverenost zasigurno počinje izražavanjem vlastitog mišljenja”, rekla je Tocci.

Primijetila je da su se neki europski čelnici toliko suzdržavali od kritiziranja američkog napada da im se u početnim reakcijama činilo jednostavnijim, koliko god apsurdno, ignorirati ga. Jedini koji je pružio snažan javni otpor Trumpu bio je španjolski premijer Sánchez.

Vojna pojačanja

Ipak, Europljani ne sjede skrštenih ruku dok rat podiže cijene nafte i prijeti novim izbjegličkim valom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, šaljući pojačanja protuzračne obrane i ratne brodove na Bliski istok, obećao je zaštititi Cipar i zemlje Perzijskog zaljeva.

Macron je također rekao da je američki napad prekršio međunarodno pravo te da pokušava posredovati u još jednom prekidu vatre u Libanonu. Francuska vojska priopćila je da je Pariz dopustio SAD-u korištenje baze u Francuskoj, pod uvjetom da se ne koristi za “sudjelovanje na bilo koji način” u američkim napadima na Iran.

Čak je i Španjolska, unatoč sukobu s Washingtonom, najavila slanje fregate kao pomoć Cipru i demonstraciju “predanosti obrani Europske unije”. Trump je bio toliko bijesan na Španjolsku da je zaprijetio “embargom”, iako bi takav potez bio kompliciran jer Europska unija trguje kao jedinstven blok.

Britanski premijer Keir Starmer, koji je omogućio SAD-u korištenje britanskih baza, također je pod pritiskom vlastite Laburističke stranke da se odrekne rata, tvrdeći da je odluka “ograničena”. Europske baze, uključujući britansku bazu Diego Garcia u Indijskom oceanu, mnogo su bliže sukobu, što bi SAD-u omogućilo brže premještanje zrakoplova, goriva i oružja.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte posljednjih je dana hvalio Trumpa na američkim televizijama, tvrdeći da saveznici podržavaju američki rat “u ogromnim razmjerima” – što je Španjolska odbacila.

Strah od posljedica

Trumpova administracija jasno je dala do znanja da očekuje pomoć Europljana, s obzirom na dugogodišnji američki obrambeni štit nad kontinentom. Unatoč nelagodi zbog rata na Bliskom istoku, europski dužnosnici i sami imaju primjedbe na Iran, uključujući njegove balističke projektile i veze s Rusijom, te su gotovo svu krivnju svalili na Teheran.

Ipak, posljedice bi mogle pogoditi Europu snažnije nego Ameriku. Neke zemlje EU, poput Cipra, nalaze se u dometu projektila, kao i Turska, članica NATO-a. Za europske političare, pridruživanje američkom ratu bilo bi nepopularno nakon nasljeđa američke invazije na Irak 2003. i povlačenja iz Afganistana.

Iznad svega, rekla je, “na tom su području deseci tisuća Talijana i otprilike 2000 talijanskih vojnika koje želimo i moramo zaštititi.” Sánchez je, u međuvremenu, pozvao Europu da se prisjeti posljedica prošlih zapadnih intervencija. “Ne možete na jednu nezakonitost odgovoriti drugom”, rekao je u govoru, “jer tako počinju velike katastrofe čovječanstva.”