Ipak, naglasak i dalje ostaje na prevenciji, jer se veliki dio slučajeva može povezati s faktorima na koje je moguće uticati.
Onkolozi upozoravaju da jedan od najčešćih rizika u današnjem načinu života predstavlja dugotrajno sjedenje i nedostatak kretanja. Sve više vremena provedenog u sjedećem položaju, bilo na poslu ili kod kuće, može nepovoljno djelovati na metabolizam i opšte zdravlje organizma.
Stručnjaci objašnjavaju da fizička neaktivnost može doprinijeti povećanju tjelesne težine, ali i promjenama u radu hormona i upalnim procesima u tijelu. Takva stanja stvaraju uslove koji dugoročno mogu povećati rizik od određenih vrsta raka.
S druge strane, redovno kretanje ima zaštitni efekat. Umjerena fizička aktivnost pomaže u regulaciji tjelesne težine, poboljšava osjetljivost na inzulin, smanjuje upalne procese i doprinosi boljoj funkciji imunog sistema. Sve to zajedno može smanjiti vjerovatnoću razvoja bolesti.
Preporuke zdravstvenih organizacija naglašavaju da nije potrebno trenirati intenzivno kako bi se ostvarila korist. Brza šetnja, vožnja bicikla ili bilo koji oblik umjerene aktivnosti tokom sedmice mogu značajno doprinijeti zdravlju. Važno je da se tijelo pokreće redovno, a ne samo povremeno.
Stručnjaci savjetuju i da se tokom radnog dana prave kratke pauze za kretanje, posebno kod poslova koji podrazumijevaju dugotrajno sjedenje. Čak i nekoliko minuta hodanja svakog sata može napraviti razliku.
Iako genetiku ne možemo promijeniti, životne navike jesu pod našom kontrolom.
Uvođenje više kretanja u svakodnevicu predstavlja jednostavan, ali snažan korak ka smanjenju rizika od brojnih oboljenja, uključujući i određene vrste karcinoma.
