[{“img”:”\/img\/vijesti\/2026\/02\/firme_1.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2026\/02\/firme_1.jpg”,”caption”:”Foto: Arhiva”,”bg”:”b0a7ad”},{“img”:”\/img\/vijesti\/2026\/02\/sudjenje_ilustracija.jpeg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2026\/02\/sudjenje_ilustracija.jpeg”,”caption”:””,”bg”:”665f5b”},{“img”:”\/img\/vijesti\/2026\/02\/sudnica.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2026\/02\/sudnica.jpg”,”caption”:”Foto: Arhiva”,”bg”:”9a7333″}]
Na sudovima u Bosni i Hercegovini tokom pretprošle godine vodilo se 399 predmeta zbog kršenja odredbi Zakona o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine.
Ovo je navedeno u Izvještaju o pojavama diskriminacije u Bosni i Hercegovini čiji je podnosilac Vijeće ministara BiH, a koji će se razmatrati na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine naredne sedmice.
Navodi se da je u 119 slučajeva tužbeni zahtjev usvojen, dok je u 19 slučajeva djelimično usvojen.
– Navedeni podatak govori o tome da je u ovom izvještajnom periodu došlo do značajnog povećanja broja predmeta u kojima je tužbeni zahtjev potpuno ili djelimično usvojen u odnosu na broj predmeta za izvještaju godinu ranije, kada je broj usvojenih tužbenih zahtjeva iznosio svega (46) i djelimično usvojenih (19).
Dakle, u ovom izvještajnom periodu sudovi su u više nego duplo predmeta rješavali suštinu i ulazili u meritum spora utvrdujući postojanje/nepostojanje diskriminacije. Smatramo ohrabrujućim ovakav podatak koji govori u prilog tome da je došlo do znatnog povećanja broja predmeta ove vrste što može ukazivati na činjenicu da se radi o višem stepenu prepoznavanja diskriminacije od strane podnosilaca tužbi, sudova i zakonskih zastupnika tužilaca, navedeno je u izvještaju.
Podaci koji su razvrstani prema broju predmeta na sudovima u Bosni i Hercegovini pokazuju da je, kao i u prethodnom izvještajnom periodu, najveći broj predmeta u Općinskom sudu u Sarajevu (111). Nakon Općinskog suda u Sarajevu najveći broj predmeta je u Osnovnom sudu u Banjoj Luci (49) i Okružnom sudu u Banjoj Luci (39).
– Navedeni podaci o broju predmeta na sudovima govore o vrlo malom broju predmeta u osnovnim i općinskim sudovima, što pokazuje da vrlo mali broj građana u manjim sredinama pokreće sudske postupke, iako podaci iz drugih izvora ukazuju na činjenicu da građani iz svih dijelova Bosne i Hercegovine zaštitu od diskriminacije traže kod drugih institucija, Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Agencije
za ravnopravnost spolova i gender centara, parlamentarnih komisija za ljudska prava…, ističe se u izvještaju.
Podaci koji se odnose na oblik diskriminaciie govore da se u 230 predmeta radilo o direktnoj diskriminaciji, dok je u 107 predmeta bila u pitanju indirektna diskriminacija.
Zakon o zabrani diskriminacije direktnu diskriminaciju definira kao svako različito postupanje, odnosno djelovanje ili propuštanje djelovanja kada je neko lice ili grupa lica dovedena ili je bila ili bi mogla biti dovedena u nepovoljniji položaj za razliku od nekog drugog lica ili grupe lica u sličnim situacijama.
lndirektna diskriminacija podrazumijeva svaku situaciju u kojoj, naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, ima ili bi imala udinak dovodenja nekog lica ili grupe lica u odnosu na osnove definirane Zakonom o zabrani diskriminacije u nepovoljan ili manje povoljan položaj u odnosu na druga lica.
– Dakle, navedeni podatak govori da je u više predmeta utvrđena “vidljiva” diskriminacija koja se odnosi na djelovanje
lica ili grupe lica, dok se u manjem broju predmeta radi o diskriminaciji koja je “skrivena” kroz naizgled neutralnu odredbu, kriterij ili praksu, zaključeno je u izvještaju.
Prema podacima koji su dostavljeni, najveći broj predmeta u kojima je utvrđen osnov za diskriminaciju odnosi se na društveni položaj (38), zatim imovinsko stanje (13), invaliditet (7), etničku pripadnost (6), obrazovanje (6), vjeru (5), starosna dob (3)…
Istovremeno, predmeti razvrstani po oblastima pokazuju da je najveći broj predmeta diskriminacije iz oblasti zapošljavnja, rada i radnih uslova za zapošljavanje – naknade (106), zatim oblasti zapošljavnja rada i radnih uslova za zapošljavanje – pristup zaposlenju, zanimanju i samozapošljavanju (48), predmeti diskriminacije iz oblasti pravosuđa i uprave (33), predmeti diskriminacije iz oblasti zapošljavanja, rada i radnih uslova za zapošljavanje – radni uslovi (27), predmeti diskriminacije iz oblasti zdravstvene zaštite (13), predmeti diskriminacije iz oblasti obrazovanja, nauke i sporta (10)…
(A.T.)
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
