Hrvatska mijenja zakon o nadzoru granica kako bi se uskladila s novim pravilima Evropske unije i imala veću fleksibilnost u kriznim situacijama. Hrvatski sabor usvojio je izmjene Zakona o nadzoru državne granice, koje prate novu uredbu EU o šengenskim pravilima i daju državi širi manevarski prostor u slučaju sigurnosnih, migracijskih ili zdravstvenih prijetnji.
Za građane se u svakodnevnom životu zasad ne bi trebalo mnogo toga promijeniti. Putovanja unutar Šengena i dalje ostaju bez stalnih graničnih kontrola, ali zakon omogućava brže i ciljane mjere ako dođe do vanrednih okolnosti.
Najvažnija novost je mogućnost privremenog ponovnog uvođenja nadzora na unutarnjim granicama – ne samo na cijeloj granici, već i na njenim pojedinim dijelovima. To znači da se kontrole mogu uvesti selektivno, samo tamo gdje postoji konkretna prijetnja, bez potpunog zatvaranja granice.
Odluku o takvom nadzoru donosi ministar unutarnjih poslova, čime se skraćuje procedura i omogućava brža reakcija u kriznim situacijama. Dosad su se kontrole uglavnom uvodile zbog sigurnosnih razloga poput terorizma, a sada se razlozi proširuju i na zdravstvene prijetnje, što je direktna pouka iz iskustva pandemije COVID-19.
Zakon također predviđa privremeno zatvaranje pojedinih graničnih prijelaza ili skraćivanje njihovog radnog vremena, uz preusmjeravanje prometa. Naglašava se da takve mjere moraju biti razmjerne, vremenski ograničene i jasno obrazložene.
Jedna od važnih institucionalnih promjena je da se Ministarstvo unutarnjih poslova formalno određuje kao tijelo zaduženo za komunikaciju i savjetovanje s Evropskom komisijom kada je riječ o nadzoru unutarnjih granica. Hrvatska će o svakom ponovnom uvođenju nadzora morati obavijestiti Evropsku komisiju, Vijeće EU-a i Evropski parlament.
Iz MUP-a ističu da Evropska komisija ima pravo preispitati odluku države članice ako postoji sumnja da nije opravdana, što bi trebalo spriječiti politički motivirane ili proizvoljne kontrole.
Izmjene zakona dolaze u trenutku kada više članica EU, poput Njemačke, Austrije, Italije, Francuske i Slovenije, već duže vrijeme privremeno vraćaju kontrole zbog migracija i sigurnosnih procjena. Hrvatska do sada nije posezala za tom mjerom, ali sada ima jasan pravni okvir ako se okolnosti promijene.
Na nivou EU, ove promjene dio su šire reforme Šengenskog zakonika, čiji je cilj pronaći ravnotežu između slobode kretanja i potrebe za većom sigurnošću. Reforma je izazvala i kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava, ali je u Evropskom parlamentu usvojena velikom većinom.
Za građane to znači da se “tvrde granice” ne vraćaju, ali u vanrednim situacijama moguća su povremena zadržavanja, provjere dokumenata ili preusmjeravanje saobraćaja. Zakon, kako poručuju iz Zagreba, treba donijeti više pravne sigurnosti i jasna pravila – ko odlučuje, kada i pod kojim uslovima.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
