Projekat predstavlja ključni dio evropskog teretnog koridora koji se proteže od Roterdama do Đenove
Mreža tunela prokopanih duboko ispod Alpa, dizajniranih da skrate putovanja, smanje promet na površini i smanje emisije. Švicarska je izgradila složen i gotovo potpuno nezavisan transportni sistem ispod svojih planina.
Okosnica ovog “zagrobnog svijeta” je projekat Novi željeznički prijelaz kroz Alpe (NRLA), revolucionarna veza koja se sastoji od tri osnovna tunela iskopana kroz srce planina. Ovaj megaprojekat, opisan kao “najveći građevinski projekat u istoriji švajcarskih železnica”, predstavlja ključni deo evropskog teretnog koridora koji se proteže od Roterdama do Đenove. Čitav sistem, čija se vrijednost procjenjuje na više od 18 milijardi eura, osmišljen je s jednim jasnim ciljem: da se što veći dio teretnog saobraćaja prebaci sa puteva na ekološki prihvatljivije željezničke pruge.
Sistem se sastoji od tri monumentalna tunela: bazni tunel Gotthard, bazni tunel Ceneri i bazni tunel Lötschberg. Iako je mreža službeno završena 2020. godine otvaranjem tunela Ceneri, radovi još uvijek traju. Naime, tunel Lötschberg trenutno prolazi kroz veliko proširenje koje bi trebalo biti završeno do 2035. godine, što će dodatno povećati kapacitet i stabilnost cijele mreže.
Svjetski rekorder uklesan u stijenu
Zvezda čitavog sistema je nesumnjivo Gotardski bazni tunel. Sa dužinom od 57,1 kilometar, tj najduži i najdublji željeznički tunel na svijetuinženjersko čudo čija je izgradnja trajala dugih 17 godina. Otvoren 2016. godine, Gotthard je prva ravna, nizbrdo ruta kroz Alpe, što znači da vozovi više ne moraju pregovarati o strmim usponima i spuštanjima. To im omogućava da putuju brzinom do 250 kilometara na sat, drastično smanjujući vrijeme putovanja i smanjujući potrošnju energije. Kroz njegove dvije paralelne cijevi svakog dana može proći do 260 teretnih i 65 putničkih vozova, što ga čini krvotok evropskog teretnog saobraćaja.
Federalno ministarstvo okoliša, prometa, energetike i komunikacija saopćilo je: “NRLA je najveći građevinski projekat u historiji švicarskih željeznica. Tunel Gotthard Base otvoren je 2016. godine i sa 57 kilometara je najduži željeznički tunel na svijetu. Njegova izgradnja je trajala 17 godina.”
Prije nego što su ovi tuneli postali stvarnost, teški kamioni su danonoćno tutnjali kroz uske alpske doline. Izduvni gasovi su zagađivali sela, a planinski prevoji bili su opasna uska grla. Još devedesetih godina prošlog veka švajcarski birači su podržavali “Alpska inicijativa”istorijska odluka da se teretni saobraćaj prebaci sa puteva na željeznicu.
Rezultati su impresivni. Danas se više od 70 posto cjelokupnog teretnog saobraćaja preko švicarskih Alpa odvija željeznicom. Broj kamiona koji prelaze Alpe smanjen je za oko trećinu u odnosu na 2000. godinu. Za stanovnike alpskih dolina razlika je drastična: manje buke, čistiji vazduh i sigurniji putevi. Jedan dugi teretni voz može zamijeniti desetine kamiona koji su nekada zveckali prozorima njihovih domova.
Osam gradova, dvije zemlje i brže putovanje
Ova podzemna mreža nije samo promijenila transport robe, već je i zbližila ljude. Projekat NRLA direktno povezuje osam ključnih gradova u dvije zemlje: Cirih, Bazel, Lugano, Bellinzona, Lucern i Bern u Švicarskoj, te Milano i Genova u Italiji. Vrijeme putovanja je drastično smanjeno. Na primjer, putovanje vozom od Ciriha do Milana sada traje oko tri i po sata, skoro sat manje nego ranije. Vikend u italijanskoj regiji Ticino iz Ciriha postao je lak kao putovanje na posao, podstičući turizam i prekograničnu saradnju.
