Izborna godina formalno još nije počela, ali politička utrka za Predsjedništvo BiH je već otvorena. Nakon što je Demokratska fronta najavila kandidaturu Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva, tema je ponovo došla u centar pažnje, a pred državom je period intenzivne kampanje, poruka i političkog pozicioniranja koji će trajati praktično do oktobra 2026.
Za sada se vidi osnovni obrazac: dva tabora su već zauzela startne pozicije, a većina ostalih aktera čeka “raspored snaga” prije nego preuzme rizik i izađe s punom kandidaturom.
Bošnjački član: Bećirović je izvjestan, protivnici još vagaju
Najstabilnija kandidaturna pozicija, prema trenutnim signalima, jeste ona aktuelnog bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića. Iako se Bećirović još nije zvanično oglasio o kandidaturi, politička podrška se već slaže.
Javnu podršku mu je dao Fuat Kasumović, koji ga opisuje kao “smirenog” i “prihvatljivog” kandidata, uz poruku da Bošnjaci trebaju pokazati da nisu “radikalni”. Paralelno, lider SDP-a Nermin Nikšić otvoreno najavljuje da će Bećirović ponovo biti kandidat, ovaj put uz širi blok nego ranije. Istina, unutar SDP-a postoje pukotine, jer dio stranačkih kadrova nije dao podršku na organima stranke, što pokazuje da Bećirović nije apsolutno neupitan ni u vlastitoj kući.
U širem smislu, Bećirović može računati na okosnicu Trojke, te na niz manjih i srednjih političkih subjekata koji bi mu mogli dati infrastrukturu i “mirniji” narativ.
S druge strane, SDA još drži stvari otvorenim. Bakir Izetbegović nije ni potvrdio ni demantirao kandidaturu, ali je jasno poručio da će odluku donijeti tek kad vidi ko ulazi u utrku. To je politički kalkulisan pristup: procijeniti teren, pa ući ako se zaključi da se može pobijediti ili ako se procijeni da niko drugi ne može iznijeti kampanju.
U igri se, kao “potencijalni” ili “spominjani”, pominju i Ramo Isak, Fahrudin Radončić, Semir Efendić, kao i Mirsad Hadžikadić, ali ni kod jednog od njih još nema definitivne slike hoće li ići do kraja ili će trgovati podrškom u zamjenu za politički utjecaj u drugim poljima.
Ukratko: Bećirović je jedini koji trenutno djeluje kao siguran kandidat, dok se protivnici još mjere i čekaju znak da je utrka zrela za ulazak.
Hrvatski član: Kovačević potvrđen, HDZ i opozicija još “slažu karte”
Kod hrvatskog člana Predsjedništva situacija je specifična jer Željko Komšić, po ograničenju mandata, ne može ponovo u utrku. DF je zato izašao s kandidaturom Slavena Kovačevića, što odmah nosi dvije posljedice: DF pokušava zadržati biračku energiju koja se ranije vezala za Komšića, a istovremeno u fokus vraća staru raspravu o “legitimnom predstavljanju”.
HDZ BiH još nije formalno potvrdio svog kandidata, ali se u javnosti spominje Darijana Filipović kao ozbiljna opcija. Uz HDZ-ovu mašineriju i disciplinu biračkog tijela, njihov kandidat će gotovo sigurno biti jedan od ključnih favorita, ma ko to bio.
Pored toga, takozvana “Hrvatska petorka” najavljuje zajedničkog kandidata, a među imenima se spominje i Martin Raguž. Taj blok želi pokazati da postoji hrvatska politika izvan HDZ-a, ali će njihov stvarni domet zavisiti od toga hoće li uspjeti ponuditi lice koje ima i prepoznatljivost i terensku infrastrukturu.
Zlatko Miletić je najavio da je spreman kandidovati se, ali uslovno, u slučaju Čovićeve kandidature. To zapravo govori da bi njegova kandidatura bila politički odgovor, a ne projekat koji se gradi samostalno.
Zaključak: Kovačević je trenutno jedina potvrđena kandidatura, ali glavna utakmica će se vidjeti tek kad HDZ zaključa svoje ime i kad se vidi hoće li hrvatska opozicija izaći s kandidatom koji može probiti plafon.
Srpski član: Cvijanović vjerovatna, opozicija traži zajedničkog čovjeka
Za srpskog člana Predsjedništva logika je tradicionalna: SNSD i vladajući blok u Banjoj Luci nastojat će zadržati poziciju, a najizglednije je da će Željka Cvijanović ponovo biti kandidatkinja. Ipak, spominju se previranja i unutrašnje tenzije, pa se čak i ono što izgleda “sigurno” u RS-u često pokaže kao uslovno.
U opoziciji se, nakon vanrednih izbora i snažne podrške Branku Blanuši, njegovo ime sve češće pojavljuje kao potencijalni zajednički kandidat. Međutim, opozicija u RS-u historijski teško postiže jedinstvo, pa će do zadnjeg momenta trajati natezanje: hoće li imati jednog kandidata i, ako hoće, hoće li ga svi stvarno nositi ili će ga samo formalno tolerisati.
Šta je suština kampanje koja dolazi
Ova utrka neće biti samo pitanje imena, nego i narativa.
- U bošnjačkom bloku vodi se borba između “kontinuiteta vlasti” i povratka opozicije kroz ličnost Izetbegovića ili nekog trećeg kandidata.
- U hrvatskom bloku ključna će biti priča o “legitimnosti” naspram šireg građanskog bazena i pitanja ko realno može dobiti izbore u Federaciji.
- U RS-u će glavna dilema biti da li SNSD ide sa standardnim kandidatom i standardnim strahovima, ili opozicija uspije izvući zajedničku energiju na jednom imenu.
Za sada je najpoštenije reći: Bećirović i Kovačević stoje na startnoj liniji, a ostali još traže najpovoljniji trenutak da uđu u utrku. U BiH to obično znači da će se prava slika vidjeti tek kad stranke zatvore koalicije, novac i medijsku logistiku, a to je uvijek nekoliko mjeseci prije formalnog početka kampanje.
