Suđenje Šljiviću: Pijan skrivio nesreću u kojoj su poginule tri osobe
Tokom unakrsnog ispitivanja došlo je do dodatnih pojašnjenja, a članovi Sudskog vijeća postavili su niz pitanja u vezi s utjecajem alkohola na vozačke sposobnosti.
Pred Kantonalnim sudom u Mostaru jučer je održano novo ročište u krivičnom postupku protiv 28-godišnjeg Marka Šljivića iz Čapljine. Sudsko vijeće, kojim rukovodi sudija Darko Zovko, a čine ga još Alen Džaferagić i Elis Sultanić, razmatra optužbe koje se odnose na teška krivična djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja.
Optužnica Šljivića tereti za kršenje odredbi Krivičnog zakona Federacije BiH koje se odnose na ugrožavanje javnog prometa, s težim posljedicama. Predmet postupka je teška saobraćajna nesreća koja se dogodila 31. maja prošle godine, u ranim jutarnjim satima, oko 4.15, na magistralnom putu M-17, u mjestu Ševaš Njive na području Grada Čapljine.
U toj nesreći život su izgubili vozač Audija A3 Almin Crnalić (22), kao i njegovi saputnici Enis Kurtović (22) i Dalila Žugor (20), svi iz Mostara. U sudaru je učestvovalo i teretno vozilo Fiat Ducato, kojim je upravljao Dževad Šuta. Tužilaštvo smatra da je nesreću izazvao upravo Šljivić, te da je u trenutku upravljanja vozilom bio pod utjecajem alkohola.
Zbog izostanka sudskog vještaka obducenta dr. Borisa Pejića, koji se ni ovog puta nije pojavio iz zdravstvenih razloga, sud je saslušao samo vještakinju neuropsihijatrijske struke, dr. Lamiju Duranović. Ona je pred vijećem iznijela nalaz psihijatrijskog vještačenja optuženog, koje je obavljeno 30. jula prošle godine, dva mjeseca nakon saobraćajne nesreće.
U svom stručnom mišljenju dr. Duranović je navela da je optuženi psihički i fizički zdrava osoba, s očuvanim pamćenjem, te da je bio sposoban jasno rekonstruisati tok događaja prije, tokom i nakon nesreće. Ipak, istakla je da je kod njega, uprkos očuvanoj svijesti, utvrđena koncentracija alkohola u krvi od 1,61 promila, što je moglo utjecati na blagi poremećaj psihofizičkih funkcija.
Tokom unakrsnog ispitivanja došlo je do dodatnih pojašnjenja, a članovi Sudskog vijeća postavili su niz pitanja u vezi s utjecajem alkohola na vozačke sposobnosti. Posebno ih je zanimalo da li bi i niže koncentracije alkohola, poput jednog ili 1,2 promila, mogle imati negativan utjecaj na sposobnost upravljanja vozilom.
Vještakinja je potvrdila da bi i takve količine alkohola mogle dovesti do poremećaja psihofizičkih i intelektualnih funkcija, ali u manjem obimu nego u slučaju izmjerene koncentracije. Govoreći o vrijednosti od 1,61 promila, dr. Duranović je naglasila da se, prema medicinskoj literaturi, radi o stanju pijanstva.
U tom stanju, kako je pojasnila, kod većine osoba dolazi do smanjenja sposobnosti rasuđivanja, narušene koordinacije pokreta, problema s ravnotežom, vožnje nepravilnom putanjom, kao i slabije procjene udaljenosti i brzine.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
