Trump je rekao da Sjedinjene Države vode Venecuelu pritiskom na Delcy Rodríguez, koja je sada v.d.
Branitelji Donalda Trumpa bili su samo upola u pravu. Američko svrgavanje venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura zaista nije identična kopija operacije promjene režima u Iraku. Strategija koja se rađa u Bijeloj kući više liči na “odrubljivanje glave” režimu, koji se sada pretvara u pritisak na Madurove poručnike koji su ostali iza njega, donosi CNN u svojoj analizi.
Administracija od njih zahtijeva potpunu poslušnost Trumpovom snu o pokornoj, “MAGA” zapadnoj hemisferi.
‘Mi smo glavni, mi vodimo igru’
Potpredsjednik Venecuele postao je središnja tačka čitavog napora Delcy Rodriguezprivremeni predsjednik otkako su američke specijalne snage uhvatile Madura i prebacile ga u New York, gdje će se pojaviti pred sudom u ponedjeljak.
Trump je u nedjelju navečer rekao da Sjedinjene Države upravljaju Venecuelom pritiskom na Rodrígueza, koji je sada v.d.
– Ne pitajte me ko je glavni, jer ću vam dati odgovor koji će biti vrlo kontroverzan. To znači da smo mi glavni. Mi smo nadležni – rekao je novinarima.
Rodrigez je u početku oštro osudio operaciju i tražio da SAD oslobode Madura i njegovu suprugu, ali je kasnije pozvao američku vladu na saradnju.
– Predsjednik Donald Trump: naši narodi i naš region zaslužuju mir i dijalog, a ne rat. Ovo je oduvijek bila poruka predsjednika Nicolása Madura i sada je poruka cijele Venecuele – rekao je Rodríguez.
Prizor američkog predsjednika koji tvrdi da ima “jurisdikciju” nad suverenom državom udaljenom nekih 1.600 kilometara od kopna SAD-a, čak i ako to nije doslovno istina, pokazuje koliko je Trump temeljito ojačao svoj stav prema ostatku svijeta i otkriva njegovu ambiciju da posjeduje ogromnu moć. Čini se da ga je akcija u Venecueli ohrabrila, a on je novinarima u nedjelju rekao da je kolumbijski predsjednik “veoma bolestan” i da “Meksiko mora da se sabere”.
OIL RICHES
360°
Tramp kaže da će SAD preuzeti rezerve nafte Venecuele: Šta to znači?
“Kolumbija je također jako bolesna, njome upravlja bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama, a on to neće raditi još dugo”, rekao je Trump novinarima.
On je također ponovio svoj interes za kupovinu Grenlanda, autonomne teritorije Danske, za koju kaže da je SAD “apsolutno” potrebna za “nacionalnu sigurnost”.
Nova strategija: Prisilite ostale da poslušaju
Washington se trudi da sastavi održiv plan za Venecuelu dok bijes među demokratama raste zbog Trumpovog neuspjeha da traži odobrenje Kongresa za ono što se čini kao ratni čin. Prve indikacije su da republikanci čvrsto stoje iza predsjednika kojeg su rijetko dovodili u pitanje.
državni sekretar Marco Rubio pojavio se u nedjeljnim talk-show emisijama kako bi odbacio poređenja s Irakom od strane, kako je nazvao, analitičara “klovnova”. Rekao je da će SAD zadržati svoj “karantenski” naftni embargo kako bi natjerale preostale venecuelanske lidere da poslušaju Trumpove naredbe. Novo demonstrirana snaga američke vojske također bi trebala “koncentrirati umove” u glavnom gradu Venecuele.
– Želimo da se trgovina drogom zaustavi. Ne želimo više članova bande da nam dolaze. Ne želimo da vidimo iransko prisustvo, a usput i kubansko prisustvo iz prošlosti – rekao je Rubio za CBS.
– Želimo da naftna industrija u toj zemlji ne koristi piratima i protivnicima Sjedinjenih Država, već ljudima. Insistiramo da se to dogodi – dodao je on.
Republikanski senator Tom Cottonključni Trumpov saveznik, sažeo je suštinu strategije na CNN-u.
– Kada je predsjednik rekao da će Sjedinjene Države voditi Venecuelu, to znači da novi lideri Venecuele moraju ispuniti naše zahtjeve.
Ukratko, Trumpov plan za Venecuelu je da prisili vršioca dužnosti predsjednika da postane instrument njegove moći u svojoj zemlji.
Šokantan obrt: Amerika okreće leđa opoziciji
Možda najšokantniji trenutak Trumpove subotnje konferencije za novinare bila je smjena predsjednika Maria Corina Machado. Nobelovac je zaslužan za osmišljavanje kampanje opozicionog kandidata Edmund Gonzálezkoji se smatra pobjednikom prošlogodišnjih izbora, rezultat koji Maduro nije priznao.
Američka vlada je dosljedno tvrdila da je González zakoniti predsjednik Venecuele. Mnogi su pretpostavljali da bi svako američko svrgavanje Madura brzo dovelo do postavljanja Gonzaleza za predsjednika. Ali Trump je rekao da Machado “nema podršku unutar zemlje”.
– Ona je veoma fina žena, ali nema poštovanja – rekao je on.
Okretanje ove administracije od demokratskog pokreta i saradnje sa ostacima režima je udarac za Venecuelance koji su se nadali da će njihova dugogodišnja politička muka završiti. Rubio, dugogodišnji obožavatelj Machada, pokušao je da opravda nezgodnu situaciju.
– Mora postojati malo realizma. Imali su ovaj režim na vlasti 15-16 godina i svi se pitaju zašto, 24 sata nakon hapšenja Nicolása Madura, izbori nisu raspisani za sutra. To je apsurdno, rekao je Rubio, tvrdeći da je neposredna briga američki nacionalni interes, a ne trenutna tranzicija ka demokratiji.
Ovaj pragmatizam Trumpove administracije raspiruje bijes na Capitol Hillu.
– Bože, mi smo Sjedinjene Američke Države, zar ne? Stalo nam je, ili nam je barem nekada bilo stalo, do demokratskih normi. Nekada nam je stalo do ideje da narod ima šta da kaže o tome ko njime vlada – rekao je on Jim Himesnajviši demokrata u Odboru za obavještajne poslove Predstavničkog doma.
Tramp je očigledno u žurbi za venecuelanskom naftom i želi da dominira zapadnom hemisferom. Ali koketirajući s ostacima Madurovog režima, Sjedinjene Države riskiraju da postanu saučesnici u represiji vlade koju su dugo prezirali.
BBC: Hapšenje Madura je opasan presedan za cijeli svijet
Pokret za hapšenje Madura BBC opisan kao opasan presedan koji prijeti da potkopa same temelje na kojima počiva globalni poredak nakon Drugog svjetskog rata. Dok Washington slavi operaciju kao pobjedu, ostatak svijeta, uključujući neke američke saveznike, s nelagodom gleda kako se otvara Pandorina kutija.
Američka administracija je operaciju okarakterizirala kao misiju za provođenje zakona uz vojnu podršku, tvrdeći da Maduro nije legitimni šef države već vođa kriminalnog kartela. Međutim, mnogi takvo objašnjenje smatraju tankim pokrivačem za upotrebu sile. Analiza BBC International Editor Jeremy Bowen ističe da je operacija, iako vojno izvedena besprijekorno, tek prva faza. Američka historija nasilne promjene režima, od Iraka i Afganistana do intervencija u Latinskoj Americi kao što je Haiti 1994., služi kao mračno upozorenje da vojni uspjeh rijetko vodi političkoj stabilnosti. Naprotiv, analize uglednih institucija kao npr Međunarodna krizna grupa upozorili su da bi Madurov pad mogao gurnuti Venecuelu u potpuni haos i nasilje.
Sa pravne tačke gledišta, operacija predstavlja direktno kršenje osnovnih principa međunarodnog prava. Povelja Ujedinjenih naroda u svom članu 2(4) strogo zabranjuje svim državama “prijetnju ili upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države”. Jedini izuzeci su samoodbrana od oružanog napada ili izričito odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. U slučaju Venecuele, nijedan od ovih uslova nije postojao.
Stručnjaci za međunarodno pravo upozoravaju da se optužbe za trgovinu drogom, ma koliko ozbiljne, ne mogu klasifikovati kao “oružani napad” koji bi opravdao vojnu intervenciju. Štaviše, korišćenje vojnih resursa umesto standardnih mehanizama pravne saradnje, kao što su zahtevi za ekstradiciju, jasno stavlja ovu radnju u kategoriju zabranjene upotrebe sile. Argument da Washington ne priznaje Madura kao legitimnog predsjednika također je pravno irelevantan, jer princip suvereniteta štiti državu kao pravno lice, a ne pojedinačnu vladu. Dopuštanje takvog presedana značilo bi da bi svaka moćna država mogla jednostrano proglasiti vladu nelegitimnom i vojno intervenirati, što bi vratilo svijet u eru jačih zakona.
Kada se pređe linija, šta onda?
Reakcije širom svijeta bile su gotovo jednoglasne u osudi. generalni sekretar UN António Guterres izrazila je duboku zabrinutost, navodeći da razvoj događaja “postavlja opasan presedan” i da se ne poštuju pravila međunarodnog prava. Kina je osudila “hegemonističke akcije SAD” koje ozbiljno narušavaju suverenitet Venecuele, dok je brazilski predsjednik Lula da Silva naveo je da nasilno hapšenje predstavlja “još jedan izuzetno opasan presedan za cijelu međunarodnu zajednicu”. Kolumbijski predsjednik se pridružio osudama Gustavo Petro i malezijski premijer Anwar Ibrahimkoji je američki napad nazvao “nezakonitom upotrebom sile protiv suverene države”.
Najveći strah leži u tome kakvu poruku ovaj čin šalje drugim autoritarnim silama.
– Ako Sjedinjene Države polažu pravo da koriste vojnu silu za invaziju i hvatanje stranih lidera koje optužuju za zločine, šta sprečava Kinu da polaže pravo na istu vlast nad vođstvom Tajvana? Šta sprečava Vladimira Putina da ponudi slično opravdanje za otmicu ukrajinskog predsednika? Kada se ta linija pređe, pravila koja sputavaju globalni haos počinju da se urušavaju – rekao je potpredsjednik Komiteta za obavještajne poslove američkog Senata, senator Mark Warner.
