NASA je još 2005. godine procijenila da bi povratak na Mjesec koštao oko 133 milijarde dolara
Projekt Artemis 2 službeno je počeo, letjelica je večeras uspješno lansirana ka Mjesecu po hrvatskom vremenu. Ovaj članak o tome zašto je čovjek posljednji put bio na Mjesecu 1972. godine objavio je Express 2018. godine.
NASA misija Apolo 17 koji je uključen Mjesec doveo 12 ljudi u decembru 1972. do danas je ostao možda njihov najveći uspjeh. Astronauti su skupljali kamenje, fotografisali sve što su mogli, izveli niz eksperimenata, postavili zastave i vratili se kući. Uprkos toj velikoj misiji koja je trajala nekoliko sedmica, program Apollo nije dozvolio ljudima da ostanu na Mjesecu dugoročno.
Čak i danas, 54 godine nakon te posljednje misije, postoji niz razloga zašto bi se ljudi trebali vratiti na veliki i prašnjavi satelit Zemlje i tamo ostati, napisao je. Business Insider.
Istraživači i poduzetnici vjeruju da bi baza na Mjesecu mogla postati nešto poput benzinske pumpe za duga svemirska putovanja, dovesti do izgradnje svemirskih teleskopa, olakšati mogućnost života na Mars i riješi vekovima stare naučne misterije oko njegovog nastanka Zemlja i mjesec. Tu je i turistički potencijal o kojem toliko slušamo i čitamo posljednjih godina, posebno s razvojem brojnih tehnoloških kompanija.
“Stalna istraživačka stanica na Mjesecu je sljedeći logičan korak. Još samo tri dana. Moramo izmisliti brojne stvari i testirati ih prije nego što odemo duboko u svemir”, rekao je bivši astronaut. Chris Hadfield.
Međutim, mnogi astronauti i stručnjaci složit će se da su prepreke koje su spriječile misije na Mjesec zapravo trivijalne i banalne. Posebno velika prepreka za sve misije koje uključuju ljude su troškovi. Po čijem zakonu je američki predsjednik Donald Trump potpisan u martu 2017. NASA-in godišnji budžet je 19,5 milijardi dolara, a mogao bi se povećati na 19,9 milijardi već sljedeće godine.
Iako je riječ o velikom novcu, u poređenju sa izdvajanjima za, na primjer, američku vojsku, koja iznose oko 600 milijardi dolara godišnje, čini se beznačajnim. Posebno je važan projekat modernizacije i proširenja nuklearnog arsenala, koji bi u narednih 30 godina mogao koštati oko 1,7 biliona dolara.
U poređenju sa nekim ranijim danima, NASA-in budžet je relativno mali.
“NASA-in udio u federalnom budžetu dostigao je vrhunac od četiri posto 1965. Tokom proteklih 40 godina ostao je ispod jedan posto, a u posljednjih 15 godina polako se kretao prema 0,4 posto federalnog budžeta”, rekao je astronaut Apolla 7. Walter Cunningham.
Trumpov budžet je osnova za povratne misije na Mjesec i misije na Mjesec Marsali čini se da bi moglo doći do problema i kašnjenja zbog nedovoljnih sredstava.
Još 2005. godine NAŠA procjenjuje da će povratak na Mjesec koštati oko 133 milijarde.
Tajne univerzuma
Nauka
NASA je otkrila na kojoj planeti je moguće postojanje života
„Istraživačke misije koje uključuju ljude najteže je dobiti političku podršku. Ako Kongres ne odluči da uloži više novca u program misije, možemo samo razgovarati“, naglasio je Cunningham.
Cilj Trumpove administracije je da spusti astronaute na Mjesec oko 2023. godine, što bi moglo biti blizu kraja Trumpovog drugog predsjedničkog mandata, ako on pobijedi, naravno. I tu je novi problem – politički udari.
“Zašto bi iko vjerovao bilo kojem predsjedniku i njegovim najavama nečega što bi se moglo dogoditi dva mandata u budućnosti. To je samo priča”, naglašava on. Hadfield.
Iz perspektive astronauta, misija je najvažnija, a dizajn, testiranje i ostalo bi mogli trajati više od dva predsjednička mandata.
“Volio bih da sljedeći predsjednik podrži budžet koji će nam omogućiti da izvršimo misije koje se od nas traže, kakve god da su”, rekao je astronaut. Scott Kelly.
Američki predsjednici imali su različite poglede na svemirske misije, a NASA je potrošila devet milijardi dolara tokom pet godina da dizajnira, napravi i testira opremu za svemirske misije. Program Constellation čiji je cilj odvesti astronaute na Mesec. Nakon što je Obama preuzeo predsjedništvo i nakon što se nije mogla precizno procijeniti cijena tog programa, Obama ga je umjesto toga odobrio Sistem za lansiranje u svemirprogram nosača projektila.
Trump nije uništio SLS, ali je promijenio Obamin cilj slanja astronauta na Mjesec i Mars. Takve česte promjene i promjene prioriteta dovele su do otkazivanja, gubitka od oko 20 milijardi dolara, ali je izgubljeno vrijeme i godine.
“Američko rukovodstvo inspiriše sve da urade nešto za šta nijedna druga nacija nije sposobna. To smo pokazali čak i u jednom kratkom trenutku prije 45 godina. Ne vjerujem da smo to ponovili od tada. Vjerujem da sve zavisi od političke posvećenosti”, rekao je astronaut. Buzz Aldrin.
Oni mogu biti motivisani željom naroda, koja je još uvijek prilično mlaka po ovom pitanju. Čak i na vrhuncu programa Apollo, nakon njih Neil Armstrong i Buzz Aldrin pojavilo se samo 53 posto Amerikanci vjerovao da je program vrijedan troškova. Većinu vremena taj procenat je bio ispod 50.
Danas 55 posto Amerikanaca smatra da bi povratak na Mjesec trebao biti NASA-in prioritet, ali 44 posto njih smatra da se astronauti ne bi trebali vraćati na Mjesec. Što se tiče podrške istraživanju Marsa, ona je mnogo veća, 63 posto.
Ali finansijski trošak nije jedini razlog zašto je povratak još uvijek nemoguća misija. Mjesec je također smrtonosna zamka za ljude stara 4,5 milijardi godina, koju ne treba shvaćati olako ili potcjenjivati.
Površina je prekrivena kraterima i stijenama koje predstavljaju prijetnju sigurnom slijetanju. Prije prvog slijetanja 1969. godine, američka vlada je potrošila milijarde dolara na razvoj, lansiranje i isporuku satelita koji su mogli snimiti površinu kako bi pomogli u odabiru potencijalnih mjesta za sletanje.
Ali mnogo veća zabrinutost dolazi od toga šta je udar meteorita stvorio – regolit, prašina.
Avijacijski inženjer Za Madhu Thangavel on Univerzitet Južne Kalifornijenapisao je 2014. da je Mjesec prekriven “finim slojem lunarne prašine nalik prahu koji je elektrostatički nabijen zbog interakcije sa solarnim vjetrom. Veoma je abrazivan i ljepljiv, koji brzo ‘puni’ svemirska odijela, vozila i sisteme.”
Dokument iz 1967.
Ekonomski miks
Hrvatska je jedna od rijetkih koja nije potpisala da svemir nikome ne pripada
Astronaut Peggy Whitson koji je proveo 665 dana u svemiru, naveo je probleme s prašinom kao glavne probleme misija Apollo.
“Ako ćemo tamo provoditi dosta vremena i izgraditi trajne stanove, moram smisliti način da riješim taj problem”, rekla je.
Sunčeva svjetlost je također novi problem. Oko 14 dana površina je vraški vruća jer je izložena direktnoj sunčevoj svjetlosti, jer mjesec nema atmosferski zaštitni sloj. 14 dana nakon toga nastupa potpuni mrak i tada površina mjeseca postaje jedno od najhladnijih mjesta u svemiru.
NASA razvija mali nuklearni reaktor Kiloforce koja bi astronaute trebala opskrbiti potrebnom energijom tokom mračnih dana.
“Ne postoji oštrije okruženje za život od Mjeseca. Ali čak i tako, s obzirom na to da je tako blizu Zemlji, to je možda najbolje mjesto za učenje života”, napisao je Thangavelu.
Međutim, ima i “blesavih” milijardera koji su se bacili u trku. I kao da ih nema, samo da su NASA, Boeing i Lockheed ko je razvio mašine, možda neće biti velikih pomaka.
Oni troše milijarde
Ekonomski miks
Novi ‘rudnik zlata’: Milijarderi ulažu u svemirske poslove
“Nema sumnje, ako želimo da idemo dalje, posebno ako želimo da idemo dalje od meseca, potreban nam je novi prevoz. Danas smo još uvek u tim ‘trenerskim’ danima”, rekao je astronaut Jeffrey Hoffman.
Ovdje se posebno misli na rad Elon Musk i njegova kompanija SpaceX kao i Jeff Bezos i kompanije Blue Origin.
Dugoročne želje astronauta i želja da se ponovo vrate na Mjesec su ono što se lako uklapa u Bezosovu dugoročnu želju. Predstavio je svoju ideju o izgradnji prve lunarne baze Washington sa raketnim sistemom Blue Origin Novi Glenn. U aprilu je rekao da ćemo “preseliti svu tešku industriju sa Zemlje, koja će postati stambena zona lake industrije”.
Muskov SpaceX mogao bi stići na Mjesec prije NASA-e ili Blue Origin-a. Njihova raketa Falcon Heavy ona je sposobna da lansira mali Dragon Crew svemirska kapsula do mjeseca i nazad. Musk je rekao da su dvije osobe već položile depozit da idu na to putovanje.
“Moj san je da jednog dana mjesec postane dio ekonomske zone Zemlje, svakodnevne ekonomije. I to je nešto na čemu bismo trebali raditi”, rekao je Hoffman.
Astronauti ne sumnjaju da ćemo se vratiti na Mjesec i Mars. Samo je pitanje kada i koja generacija će to doživjeti.
