Zašto mladi Nijemci masovno odbijaju ići u vojsku?

VOJNI rok u Njemačkoj još je uvijek dobrovoljan, ali bi uskoro mogao postati obvezan. To je jedan od razloga zbog kojih sve više mladih muškaraca prosvjeduje protiv vojne službe i poziva se na prigovor savjesti, piše Deutsche Welle.

Phil Werring razmišlja o tome da odbije odlazak u vojsku. Kaže da ni pod kojim uvjetima ne želi ići u Bundeswehr. “Uvijek se govori da je riječ o obrani”, kaže ovaj učenik za DW i dodaje da ne vidi prijetnju: “Zato nemam interesa služiti obvezni vojni rok.”

U Njemačkoj se još uvijek u vojsku ide dobrovoljno. No to bi se uskoro moglo promijeniti. Bundeswehru će u narednim godinama biti potrebno najmanje 60.000 dodatnih vojnika i vojnikinja. Malo je vjerojatno da će se u Njemačkoj prijaviti toliko dobrovoljaca, kažu vojni stručnjaci. A ni Phil Werring u to ne vjeruje: “Pitanje je dana kada će biti uveden obvezni vojni rok.”

Zajedno s istomišljenicima, učenik organizira diljem zemlje “školske štrajkove protiv vojne obveze”. Phil, koji u Münsteru pohađa 12. razred gimnazije, jedan je od glasnogovornika te inicijative. Ove godine navršava 18 godina, a tema vojne službe zaokuplja njega i njegove prijatelje. To ima veze i s novim zakonom o vojnoj službi. Od početka godine Bundeswehr svim mladićima oko njihovog 18. rođendana šalje upitnik koji moraju ispuniti i vratiti.

Upitnik mladićima

“Imate li načelni interes da na dobrovoljnoj osnovi postanete vojnik?” – jedno je od pitanja. Za odgovor postoji skala od nula do deset. Nula znači “nema interesa”. Daljnja pitanja odnose se na tjelesnu spremnost i stupanj obrazovanja.

No ispunjavanjem upitnika priča se ne završava. Čak ni onaj tko ima “nula interesa” za vojnički poziv ne može izbjeći liječnički pregled u Bundeswehru. On je od početka godine obvezan za muškarce rođene od 2008. godine. Žene se mogu dobrovoljno prijaviti za službu. Međutim, zakonom se samo muškarci mogu obvezati na medicinski pregled ili vojnu službu.

Ofenzivna kampanja za regrutiranje Bundeswehra, mogući povratak obveznog vojnog roka i rasprava o mogućem napadu Rusije na teritorij NATO-a – sve to ima posljedice. Za mnoge mlade muškarce to je povod da razmotre podnošenje zahtjeva za prigovor savjesti. Jer onaj kome je jednom priznato pravo na prigovor savjesti ne može biti pozvan u vojsku čak ni u slučaju rata.

Prigovor savjesti – pravo zajamčeno Ustavom

“Nitko ne smije biti prisiljen protiv svoje savjesti služiti vojsku i koristiti oružje”, stoji u njemačkom Ustavu – kao reakcija na iskustva iz dva svjetska rata i nacističku diktaturu. Pri tome nije važno je li trenutno na snazi obvezno služenje vojske ili ne.

Ne samo oni koji nikada nisu služili vojsku mogu odbiti vojnu službu, već to mogu i aktivni vojnici i rezervisti. Nakon što je 2011. obvezna vojna služba suspendirana, a Bundeswehr znatno smanjen, samo je mali broj ljudi odbijao vojnu službu.

Međutim, nakon velikog ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine to se ponovno promijenilo. Od tada broj onih koji navode prigovor savjesti stalno raste. Prošle je godine sa 3.879 zahtjeva postavljen novi rekord, kako je za DW rekla glasnogovornica nadležnog Saveznog ureda za obitelj i zadaće civilnog društva (BAFzA). Taj se trend nastavio i u prva dva mjeseca ove godine: do kraja veljače tamo je već pristiglo gotovo 2.000 zahtjeva za odbijanje vojne obveze.

No takav se zahtjev ne može podnijeti tek tako i zahtijeva određenu pripremu. Za to su zadužena savjetovališta, koja bilježe sve veći broj upita. Nevladina organizacija Njemačko mirovno društvo – Ujedinjeni protivnici vojne službe (DFG-VK) u međuvremenu je uspostavila mrežu s više od 200 volontera-savjetnika diljem zemlje.

Presudne su osobne dileme savjesti

U Berlinu ovih tjedana Lothar Eberhardt vodi brojne razgovore i daje savjete u prostorijama DFG-VK. Tu je prije svega riječ o ključnom dijelu zahtjeva – osobnom obrazloženju zašto netko zbog prigovora savjesti ne može služiti vojsku.

“Što je to dilema savjesti i ono osobno u čovjeku što ga je navelo da kaže ne ratu?” To pokušavam izvući iz sugovornika, kaže Eberhardt za DW. Takav razgovor ponekad može trajati i sat ili sat i pol. Eberhardt kao savjetnik radi već oko 50 godina.

Gotovi tekstovi i opći argumenti ne pomažu mnogo podnositelju zahtjeva – osobno obrazloženje mora uvjeriti one koji odlučuju. “Ako je netko ozbiljno razmislio o svom obrazloženju i uvjerljivo opisao svoje moralne dileme i sukobe, onda priznavanju zahtjeva obično ništa ne stoji na putu”, kaže savjetnik na temelju svog iskustva. Ipak, događa se da se zahtjevi odbijaju.

I Phil Werring razmatra mogućnost da podnese zahtjev za prigovor savjesti na vojnu službu. Može zamisliti da se udruži s prijateljima ili školskim kolegama koji bi zajedno objavili da odbijaju vojnu službu. “Tada bismo u jednoj javnoj akciji pokazali da nemamo interesa da nas šalju u rat.” Kada dobije upitnik Bundeswehra, u svakom slučaju će zaokružiti “nula interesa”