Club Med Pakoštane je bilo legendarno ljetovalište koje je donijelo pionirski koncept “robinzonskog” turizma na Jadran pod okriljem poznatog francuskog lanca Club Méditerranée.
U zlatno doba jugoslovenskog turizma, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, jedno mjesto na dalmatinskoj obali bilo je sinonim za slobodu, avanturu i dašak svjetskog glamura. U gustoj borovoj šumi, na jednom od najljepših dijelova obale, nalazilo se naselje koje je funkcioniralo po svojim pravilima. To je bilo to Klub Med Pakoštanelegendarno ljetovalište koje je donijelo pionirski koncept “robinzonskog” turizma na Jadran pod okriljem poznatog francuskog lanca Club Méditerranée. Ovdje gosti nisu spavali u hotelima, nisu plaćali novcem, a jedino što im je trebalo bila je želja za druženjem i bijegom od civilizacije.
Za lokalno stanovništvo to je bio svijet koji se činio gotovo nestvarnim. Kako se prisjeća dugogodišnji stanovnik Pakoštana, naselje je bilo zatvoreno – mještani nisu mogli slobodno ući, što je dodatno pojačalo njegovu mističnost.
– Bilo je jako egzotično – rekao nam je jedan mještanin, opisujući atmosferu kakva se rijetko mogla vidjeti na Jadranu u to vrijeme.
Priča o ovom jedinstvenom ljetovalištu počela je 1960. godine, kada je belgijski vaterpolista, olimpijac i član francuskog Pokreta otpora Gérard Blitzočaran ljepotom pakoštanske obale, odlučio je upravo tu sagraditi jedno od prvih ljetovališta lanca Club Med. Osnovan deceniju ranije, Club Méditerranée nije bio samo turistička kompanija, već pokret sa utopijskom vizijom. Njegova filozofija, rođena u žaru Drugog svjetskog rata, bila je jednostavna i neodoljiva: stvoriti mjesta gdje se ljudi različitih nacionalnosti mogu sresti u prirodi, baviti sportom i zaboraviti na podjele.
Blicova ideja se savršeno uklopila u tadašnju Jugoslaviju. Zahvaljujući svojoj ratnoj prošlosti i vezama, dobio je zeleno svjetlo od samog Tita da koristi, kako su tada mnogi govorili, “najljepši komad srednje Dalmatinske obale”.
Tako je rođena vrsta “francuska enklava” na Jadranu, mjestu koje decenijama privlači goste željne nekonvencionalnog odmora, uglavnom iz Francuske, Belgije i Italije. Filozofija je sažeta u sloganu samog kluba: “Cilj u životu je biti srećan. Mjesto za sreću je ovdje. A vrijeme za sreću je sada.”
Život bez struje, novca i briga
Ono što je Club Med Pakoštane činilo posebnim je njegov “robinzonski” duh. Umjesto betonskih hotelskih zgrada, goste je čekalo 560 jednostavnih, kvazi polinezijskih koliba od trske, razbacanih po borovoj šumi i pitomim brežuljcima. Ove kolibe, nazvane po svjetskim rijekama, gradovima ili poznatim ličnostima poput Boba Marleya, nisu imale ni struju ni tekuću vodu.
Gosti su sa sobom nosili baterijske lampe, a za ličnu higijenu koristili su osam zajedničkih, urednih sanitarnih čvorova na otvorenom. Pranje zuba pod zvjezdanim nebom bio je dio jedinstvenog iskustva.
Ponuda aktivnosti tada je bila nezamisliva za klasična jadranska odmarališta.
– Imali su sport, dadilje, sportove svih vrsta, zabavu – priseća se svedok tog vremena. Club Med je, dodaje, bio avangarda – koncept daleko ispred onoga što je turizam u Jugoslaviji značio u to vrijeme.
U ovom malom svijetu novac je bio suvišan. Boravak je bio potpuno sveobuhvatan, a sve aktivnosti – od jedrenja, kajakaštva i tenisa do satova streljaštva i joge – bile su uključene u cijenu. Ako je trebalo nešto dodatno platiti, poput pića u šanku, korištene su perle nanizane na ogrlicu koju je svaki gost dobio po dolasku.
Kako objašnjava meštanin, gosti bi prvo menjali svoju valutu za jugoslovenske dinare, a zatim bi za njih dobijali perle koje su morali da potroše u naselju. Kasnije su perle zamijenjene kuponima u raznim bojama. Postojala je čak i drvena ploča sa ekserima na koju su ti papirići bili “zakačeni”, svojevrsni analogni sistem za praćenje potrošnje, decenijama prije digitalnih narukvica.
Živjelo se u “savršeno socijalističkoj ekonomiji”, kako je to opisala francuska štampa, gdje su svi bili jednaki i bezbrižni.
More, sunce i seks
Iako su temelji Club Med bili sport i porodica, tokom sedamdesetih i osamdesetih, u skladu sa svjetskim trendovima, brend je stekao i reputaciju hedonističkog raja. Slobodna atmosfera, kokteli koji su tekli u potocima i duge ljetne noći privukli su i samce u potrazi za ljetnom romantikom i dobrom zabavom.
Večeri su bile rezervisane za emisije koje su pripremali takozvani GO (Gentils Organisateurs ili “nježni organizatori”), zaposleni koji su stanovali sa gostima, jeli za istim stolovima i učestvovali u svim aktivnostima. Često su bile vrhunac večeri “ludi znakovi”jednostavna i zarazna koreografija uz koju je plesalo cijelo selo.
– Morali su da zabavljaju goste – kaže sagovornik iz Pakoštana. Ovi mladi ljudi iz cijelog svijeta nisu bili samo animatori, već srce cijelog sistema.
Ova jedinstvena kombinacija sporta, prirode i druženja stvorila je kozmopolitski duh u srcu Dalmacije. U malim Pakoštanima odjednom su se mogli čuti deseci svjetskih jezika, a mještani su se susreli s kulturama s kojima inače ne bi imali dodira. Odmaralište je postalo prozor u svet, mesto susreta i rađanja prijateljstava, ali i ljubavi koja se često završavala brakom.
Nakon 45 godina uspješnog poslovanja pod francuskom kapom, 2006. godine završila je era Club Meda u Pakoštanima.
