Građani Bosne i Hercegovine sve više žive na kredit, a najnoviji podaci Centralna banka Bosne i Hercegovine potvrđuju da zaduženost stanovništva bilježi konstantan rast. Na kraju februara ukupni krediti građana dostigli su čak 14,6 milijardi konvertibilnih maraka, što je povećanje od 1,61 milijardu KM u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći dio ovog zaduženja odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite, koji iznose više od 10,3 milijarde KM. Upravo ova kategorija bilježi najbrži rast, što jasno ukazuje na činjenicu da građani sve češće posežu za kreditima kako bi pokrili osnovne životne troškove. Od registracije vozila, kupovine ogrjeva, opremanja djece za školu, pa do neplaniranih kvarova u domaćinstvu – krediti postaju način preživljavanja, a ne investicija.
Ekonomisti ističu da je ovakav trend direktna posljedica pada životnog standarda i nesklada između prihoda i troškova života. Inflacija, rast cijena energenata i hrane, kao i nedostatak sistemskih mjera podrške, dodatno guraju građane u zaduženje. U takvim okolnostima, kredit postaje jedino rješenje za mnoge porodice koje pokušavaju održati osnovni nivo egzistencije.
Osim potrošačkih kredita, rast bilježe i stambeni krediti. Za kupovinu i izgradnju novih stambenih jedinica građani su zaduženi sa oko 2,38 milijardi KM, dok za kupovinu postojećih stanova i kuća duguju dodatnih 1,39 milijardi KM. U odnosu na period od prije deset godina, i ove kategorije su značajno porasle, što ukazuje na dugoročni trend oslanjanja na banke.
Zaduženje po kreditnim karticama i za kupovinu automobila također pokazuje blagi rast, iako u znatno manjim iznosima. Ipak, sveukupna slika jasno govori da je kreditna aktivnost u BiH u stalnom porastu, bez naznaka usporavanja.
S druge strane, istovremeno raste i štednja građana. Prema podacima Centralne banke, depoziti stanovništva iznose više od 20 milijardi KM, što je povećanje od oko dvije milijarde u odnosu na prošlu godinu. Ukupni depoziti u zemlji premašili su 37 milijardi KM, što pokazuje da dio građana ipak uspijeva zadržati finansijsku stabilnost i povjerenje u bankarski sistem.
Ova dvostruka slika rast kredita i rast štednje ukazuje na sve veće razlike među građanima. Dok jedni uspijevaju štedjeti, drugi su prisiljeni da se zadužuju kako bi pokrili osnovne troškove života. Upravo ta razlika postaje jedan od ključnih pokazatelja ekonomskih nejednakosti u Bosni i Hercegovini.
Iako bankarski sektor ostaje stabilan, trend rasta zaduženosti otvara ozbiljna pitanja o dugoročnoj održivosti životnog standarda građana. Ukoliko se ne pronađu sistemska rješenja za povećanje prihoda i kontrolu troškova života, Bosna i Hercegovina bi se mogla suočiti s još dubljim ekonomskim pritiscima u narednom periodu.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
