Prije točno dvadeset godina, 21. ožujka 2006., suosnivač Jack Dorsey poslao je prvu poruku na internoj platformi zvanoj “Twttr”: “just setting up my twttr”. Malo tko je tada mogao zamisliti da će tih pet riječi označiti početak društvene mreže koja će preoblikovati medije, politiku i javni diskurs. Put od jednostavnog servisa za slanje kratkih poruka do globalnog gradskog trga, a potom do kontroverzne platforme “X” pod vlasništvom Elona Muska, priča je o jednom od najutjecajnijih i najdramatičnijih fenomena digitalnog doba.
Revolucija u 140 znakova
Twitter je nastao iz pepela propalog podcasting startupa Odeo, kao sporedni projekt Jacka Dorseyja, Noaha Glassa, Biza Stonea i Evana Williamsa. Ideja je bila radikalno jednostavna: stvoriti javni tok kratkih statusa, inspiriranih SMS porukama i njihovim ograničenjem od 140 znakova.
- Željeli smo uhvatiti taj osjećaj. Fizički osjećaj da vibrirate u džepu svog prijatelja. To je kao da vibrirate po cijelom svijetu – objasnio je Dorsey godinama kasnije.
Prijelomna točka dogodila se na festivalu South by Southwest (SXSW) 2007. godine, gdje se broj dnevnih tweetova utrostručio, lansirajući platformu u mainstream. Ubrzo su korisnici sami počeli oblikovati njezin jezik, a prijedlog Chrisa Messine da se koristi znak ljestvi (#) za grupiranje tema postao je temelj organizacije razgovora. Od izvještavanja o prisilnom slijetanju zrakoplova na rijeku Hudson do uloge u koordinaciji prosvjeda tijekom “Arapskog proljeća”, Twitter je postao nezamjenjiv alat za građansko novinarstvo i politički aktivizam.
Zlatno doba i izlazak na burzu
Do 2011. godine Twitter je već imao sto milijuna aktivnih korisnika mjesečno, a logotip plave ptice, nazvan “Larry The Bird” po košarkaškoj legendi Larryju Birdu, postao je globalno prepoznatljiv simbol. Platforma je postala primarni komunikacijski kanal za slavne osobe, novinare i svjetske vođe. Posebno se istaknuo Donald Trump, koji je Twitter koristio kao ključni alat zaobilazeći tradicionalne medije tijekom svoje predsjedničke kampanje i mandata.
Unatoč golemom utjecaju, tvrtka se godinama borila s profitabilnošću. Izlazak na burzu u studenom 2013. bio je spektakularan, s početnom cijenom dionice od 26 dolara koja je već prvog dana skočila za 73 posto, donoseći tvrtki tržišnu vrijednost od 31 milijardu dolara. Ipak, prvu profitabilnu godinu Twitter je zabilježio tek 2017. godine.
Muskov dolazak i kraj jedne ere
Sve se promijenilo 2022. godine. Nakon višemjesečne pravne i medijske sage, tehnološki mogul Elon Musk 27. listopada kupio je Twitter za nevjerojatne 44 milijarde dolara. Promjene su bile trenutne i radikalne. Musk je odmah otpustio cijeli vrh uprave i krenuo u masovna otpuštanja, smanjivši broj zaposlenih s više od 7.500 na manje od 1.500. Timovi za moderaciju sadržaja praktički su raspušteni.
Konačni udarac starom Twitteru zadan je u srpnju 2023., kada je Musk ugasio prepoznatljivi brend. Plava ptica je nestala, a zamijenilo ju je crno slovo “X”. Tvrtka Twitter, Inc. prestala je postojati i postala je dio X Corpa, signalizirajući potpuni raskid s prošlošću i Muskovu ambiciju da stvori “aplikaciju za sve”.
X danas
Dvadeset godina od prvog tweeta, platforma je u dubokoj krizi identiteta. Iako je zadržala jezgru od otprilike 388 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, njezino financijsko stanje je uništeno. Prihodi od oglašavanja, koji su činili 90 posto zarade, pali su za više od 50 posto, a vrijednost tvrtke pala je na manje od 19 milijardi dolara, što je drastičan pad u odnosu na cijenu koju je Musk platio.
Njegov proklamirani stav o “apsolutnoj slobodi govora” doveo je do porasta govora mržnje, dezinformacija i teorija zavjere, zbog čega su se povukli brojni veliki oglašivači zabrinuti za sigurnost svojih brendova. Musova vizija o “aplikaciji za sve” po uzoru na kineski WeChat još je daleka, a platforma je sada sve čvršće integrirana s njegovom tvrtkom za umjetnu inteligenciju xAI, služeći kao poligon za razvoj AI chatbota Grok.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
