Bosna i Hercegovina suočava se s jednim od najtežih perioda za poljoprivredu u posljednjih nekoliko decenija. Nagli rast cijena goriva, repromaterijala i posebno gnojiva, čije su cijene porasle i do 50 posto, ozbiljno prijeti proljetnoj sjetvi i ukupnoj proizvodnji hrane u zemlji. Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle biti dalekosežne – od dodatnog rasta cijena hrane do potpunog sloma dijela domaće proizvodnje.
Prema riječima predstavnika poljoprivrednika, situacija na terenu postaje iz dana u dan sve teža. Pored enormnih troškova, sve je izraženiji i nedostatak gnojiva, što direktno utiče na prinose i kvalitet proizvodnje. Bez adekvatne prihrane zemljišta, mnogi proizvođači razmišljaju da uopće ne započnu sjetvu, jer im se proizvodnja više ne isplati.
Poseban problem predstavlja lančana reakcija globalnih događaja, prije svega krize na Bliskom istoku, koja je dodatno destabilizirala tržišta energenata i sirovina. Posljedice se direktno prelijevaju na Bosnu i Hercegovinu, gdje su poljoprivrednici već godinama suočeni s nedovoljnom institucionalnom podrškom i sporim reformama.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorava da su farmeri pod ogromnim pritiskom i da mnogi gube motivaciju za nastavak proizvodnje. Ističe kako izostanak konkretnih mjera vlasti dodatno produbljuje krizu, te da bi bez hitne reakcije moglo doći do urušavanja čitavog lanca proizvodnje hrane.
Jedan od ključnih problema je i činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek ne koristi sredstva iz evropskog IPARD programa, koji je namijenjen razvoju ruralnih područja i jačanju poljoprivrede. Dok zemlje regiona već koriste ove fondove za modernizaciju i povećanje konkurentnosti, BiH i dalje zaostaje zbog neispunjenih administrativnih i institucionalnih uvjeta.
Statistički podaci dodatno potvrđuju ozbiljnost situacije. Već u januaru ove godine uvoz poljoprivrednih proizvoda dosegao je više od 340 miliona KM, dok je izvoz bio višestruko manji. Ovakav disbalans jasno pokazuje koliko je domaća proizvodnja oslabila i koliko je tržište ovisno o uvozu.
Ukoliko se trenutni trendovi nastave, realno je očekivati zatvaranje brojnih farmi, pad domaće proizvodnje i još veći rast cijena hrane. Teret ove krize na kraju će najviše osjetiti građani, kroz sve skuplju potrošačku korpu i smanjenu dostupnost domaćih proizvoda.
I dok evropske zemlje ubrzano jačaju vlastitu proizvodnju kako bi odgovorile na globalne izazove, Bosna i Hercegovina i dalje kaska, bez jasne strategije i konkretnih poteza. Upravo zato, mnogi upozoravaju da je ovo posljednji trenutak za djelovanje – prije nego što kriza preraste u dugoročan problem s nesagledivim posljedicama.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
