Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó tvrdi da je njegova zemlja trenutno jedina u Evropi koja ima otvorene kanale komunikacije sa svim najvažnijim akterima globalne politike, prenosi Index.hr.
Kako navodi, dok Budimpešta vodi napete odnose s Bruxellesom, istovremeno intenzivira saradnju sa Washingtonom, Moskvom, Pekingom i državama Zapadnog Balkana.
Szijjártó naglašava kako se mađarska vanjska politika ne vodi proruskim interesima, već isključivo onim što je, prema njegovim riječima, „pro-mađarsko“.
Kao primjer navodi slučaj kompanije NIS i interes MOL-a, koji su dio šireg energetskog restrukturiranja uslovljenog sankcijama Rusiji.
– Evropska unija bi nas paketom RepowerEU gurnula u istu situaciju u kojoj je Srbija. Oni su se našli u problemima jer ih opskrbljuje samo jedan naftovod, kazao je on.
Iako priznaje interes MOL-a za preuzimanje NIS-a, tvrdi da to nije bila glavna tema pregovora s Moskvom, već energetska sigurnost i saradnja na području nuklearne energije.
Istovremeno naglašava da Mađarska snažno podržava ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU, ali se protivi pristupanju Ukrajine. Szijjártó to naziva “odgovornom susjedskom politikom”.
– Živimo pod stalnom istočnom sigurnosnom prijetnjom. Ne možemo dopustiti da se to pogorša krizom koja dolazi s juga. Zato svim sredstvima podržavamo da se te zemlje približe EU. Ako uđu, većina sadašnjih problema će nestati, objasnio je, dodajući da bi pristupanje Ukrajine, s druge strane, nosilo rizike.
Prema njemu, nacionalna politika je centralni element mađarske vanjske politike.
– Još nisam vidio da je Mađarima koji žive u susjednim zemljama dobro ako su odnosi između matične zemlje i susjeda loši. Sa Srbijom smo krenuli iz vrlo dubokog ponora, a danas Mađari u Vojvodini uživaju najšira prava. U slučaju Dodika situacija je drugačija, ali logika je slična. Stabilnost Bosne i Hercegovine ključna je za sigurnost Zapadnog Balkana, kazao je.
Smatra da se s čelnicima Zapadnog Balkana treba razgovarati, a ne ih sankcionirati, što je, kako kaže, potvrdila i nedavna odluka američke administracije da ukine sankcije Dodiku.
– Ursula von der Leyen nam želi loše. Vučić i Dodik ne, rekao je dodajuči da “Ursula von der Leyen želi da se uvučemo u rat koji se odvija u susjedstvu. Želi da pustimo migrante. Želi da rodni aktivisti mogu ići u vrtiće i škole. Mislim da je to prilično loše. Zar vi ne mislite?”.
Također, ministar smatra da Mađarska, kao članica EU i NATO-a, ima pravo da razvija vlastite pozicije i odnose, uključujući i s Rusijom, sve dok se time ne krše međunarodni ugovori. Ipak, potvrđuje da njegova vlada priznaje Krim kao ukrajinski teritorij.
Kada je riječ o ratu u Ukrajini, Szijjártó smatra da Mađarska ne bi trebala biti uvučena u sukob, nazivajući ga „tuđim ratom“.
Smatra da rješenje mora doći kroz dogovor SAD-a i Rusije, uz učešće Ukrajine, ali bez miješanja trećih zemalja u odlučivanje o teritorijalnim pitanjima.
Najavljujući mogućnost mirovnog samita u Budimpešti, naglašava da bi se takav događaj mogao održati samo uz prethodni dogovor velikih sila. Prema njemu, promjene nisu moguće u Bruxellesu, nego isključivo u Washingtonu, Moskvi ili, možda, Budimpešti.
