Zamislite slap čija voda ne pada, već se penje uz strmu liticu prkoseći gravitaciji. To nije prizor iz znanstveno-fantastičnog filma, već stvarna pojava koja se može vidjeti na Farskim otocima, zabačenom arhipelagu u Sjevernom Atlantiku gdje se priroda poigrava s poznatim zakonima fizike. Ovaj nevjerojatan fenomen, poznat kao “obrnuti slap”, privlači pažnju meteorologa i zaljubljenika u prirodu iz cijelog svijeta, nudeći prizor koji se pamti cijeli život.
Jedan takav trenutak zabilježio je 41-godišnji Samy Jacobsen dok je šetao uz obalu otoka Suðuroy. Naoružan samo telefonom, svjedočio je i snimio vrtlog morske pjene i vode kako se uzdiže uz 470 metara visoku morsku liticu Beinisvørð, stvarajući iluziju slapa koji teče u nebo. Njegova snimka brzo je obišla svijet, pokazujući svu sirovu snagu i nepredvidivost vremena na ovom izoliranom otočju.
Prizor koji ostavlja bez daha
Samy Jacobsen tog je dana odlučio istražiti manje poznati dio otoka, potaknut dramatičnim vremenskim uvjetima. Nebo i more gotovo su se spojili u oluji, stvarajući savršenu kulisu za spektakularne fotografije.
​- Osjetio sam potrebu za šetnjom u području koje rijetko istražujem, a ujedno sam htio isprobati sestrin iPhone za koji sam znao da može snimiti odlične fotografije i videozapise – ispričao je Jacobsen. ​
– Kad sam snimio taj video, definitivno je izazvao ‘wow’ efekt. Već sam prije vidio kako vjetar nešto podiže u zrak na tom području, ali nikada to nisam pobliže istražio.
U blizini ima mnogo malih potoka koji u olujnim uvjetima prkose gravitaciji, a ogromne količine morske vode budu otpuhane daleko u unutrašnjost. Zato nije uvijek lako razaznati o čemu se točno radi. Njegov doživljaj nije iznimka. Na Farskim otocima, smještenima na putanji sjevernoatlantskih ciklona, vjetrovi su toliko snažni da redovito stvaraju prizore koji se čine nestvarnima.
Što kažu stručnjaci?
Meteorolozi su brzo ponudili objašnjenje za ovaj nevjerojatan fenomen. Greg Dewhurst, viši operativni meteorolog iz britanskog Met Officea, opisao je prizor kao “spektakularan” i objasnio da se radi o vodenoj pijavici.
​- To je spiralni stup zraka koji se formira poput tornada nad vodom. U ovom slučaju, rub litice pomaže u vrtloženju vjetra, zbog čega se pijavica formira vrlo brzo. Nestabilno vrijeme nad tim područjem, s jakim pljuskovima, stvara idealne uvjete za njihov nastanak – pojasnio je Dewhurst.
Iako vodene pijavice nisu rijetkost u nestabilnim vremenskim uvjetima, rijetko se viđaju u ovako dramatičnom obliku, gdje se voda penje stotinama metara uvis.
Otočje gdje su oluje svakodnevica
Farski otoci poznati su po svojem hirovitom i ekstremnom vremenu.
Njihov položaj u Sjevernom Atlantiku, pod utjecajem tople Sjevernoatlantske struje (ogranak Golfske struje), osigurava im relativno blage zime, ali ih istovremeno izlaže čestim i snažnim olujama. Znanstvene studije pokazuju da Farske otoke u prosjeku pogodi gotovo pet oluja godišnje, a najviše ih je tijekom jesenskih i zimskih mjeseci.
Planinski teren dodatno pojačava snagu vjetra, stvarajući intenzivne lokalne turbulencije. Dok planine pri umjerenim vjetrovima mogu pružiti zaklon, tijekom ekstremnih oluja mogu udvostručiti snagu naleta vjetra, uzrokujući znatnu štetu. Jedna od najzloglasnijih oluja bila je ona na Božić 1988. godine, kada je na planinskom prijevoju Norðadalsskarð zabilježena prosječna brzina vjetra od čak 59 m/s, što je gotovo dvostruko više od praga za uragan.
Ovakvi uvjeti oblikovali su ne samo krajolik, već i život ljudi. Kuće i infrastruktura na Farskim otocima građeni su da izdrže najjače udare vjetra, a stanovnici su navikli na iznenadne promjene vremena, zatvaranje cesta i prekide u prometu. Njihova otpornost i prilagodljivost ključ su opstanka u jednom od najvjetrovitijih naseljenih područja na svijetu.
