U Hrvatskoj je autoplin barem 50 posto skuplji nego u Italiji. Zašto?

CIJENE autoplina (LPG-a) u Hrvatskoj među skupljima su u Europi te na pojedinim benzinskim postajama dosežu i do 1,30 eura po litri. U usporedbi s ostatkom Europe, gdje su cijene često niže od jednog eura, Hrvatska se tako svrstava među skuplja tržišta.

Već ionako visoke cijene autoplina dodatno su pod pritiskom globalnih poremećaja na tržištu nafte, uzrokovanih ratom na Bliskom istoku i nesigurnošću oko Hormuškog tjesnaca.

Zbog takvih poremećaja, došlo je do velikog poskupljenja goriva. Vlada je donijela mjere kojima je ograničila cijene benzina, dizela i plina za kućanstva, dok su cijene autoplina na benzinskim postajama ostale tržišne.

Prema podacima portala Europske komisije za praćenje cijena alternativnih goriva (EAFO), vozila na LPG u Hrvatskoj čine relativno mali udio u ukupnom voznom parku. U 2025. godini bilo ih je oko 57.170 što potvrđuje da je riječ o malom segmentu tržišta.  Podaci za 2023. godinu pokazuju da je udio vozila na LPG u ukupnoj prodaji novih osobnih automobila u Hrvatskoj iznosio oko tri posto.

No, unatoč tome, zanimljivo je provjeriti zašto su cijene autoplina u Hrvatskoj toliko visoke.

Raspon cijena od 0,80 do 1,30 eura

Podaci Hrvatskog autokluba pokazuju da se cijene autoplina u Hrvatskoj trenutačno kreću u širokom rasponu, od oko 0,80 do čak 1,30 eura po litri. Kod vodećih kompanija poput Ine, Petrola, Lukoila i Tifona medijalne cijene uglavnom prelaze 1,20 eura (medijalna cijena predstavlja srednju vrijednost raspodjele cijena).

Kako bi se dobio jasniji uvid u trendove, usporedili smo kretanje cijena autoplina u Hrvatskoj tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Podaci pokazuju da su se minimalne cijene zadržale na sličnoj razini, dok su maksimalne cijene znatno narasle.

Medijalne cijene nisu uključene u analizu jer je cilj bio prikazati minimalni i maksimalni raspon. Budući da su podaci prikupljeni od različitih distributera, medijan u ovom slučaju ne bi bio reprezentativan.

Hrvatski autoplin je među skupljima

Podaci s GlobalPetrolPrices pokazuju da je prosječna cijena autoplina u svijetu oko 0,72 eura po litri, pri čemu većina europskih zemalja bilježi cijene od oko 0,70 do 0,90 eura po litri.

Prosječna cijena autoplina u Hrvatskoj procijenjena je na oko jedan euro po litri. Kao što smo već vidjeli u analizi HAK-a, takva procjena ne odražava u potpunosti najviše zabilježene cijene na tržištu.

Razlika proizlazi iz metodologije, jer GlobalPetrolPrices prikazuje državni prosjek koji ublažava lokalne razlike i ekstreme. Takvi podaci su orijentacijski, ali i dalje relevantni za međunarodne usporedbe.

Hrvatska skuplja od Luksemburga

Skuplji od Hrvatske su Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Švicarska i Grčka, dok je Hrvatska skuplja primjerice od Španjolske, Francuske, Portugala i Luksemburga, iako je riječ o razvijenijim zemljama s višim životnim standardom.

Dodajmo i da na ovoj listi nedostaju neke europske države, poput Austrije, Irske, Danske ili Finske, pa prikaz nije potpun i ne daje potpuno realnu usporedbu cijena. Prema drugim izvorima, cijena LPG-a u Austriji iznosi oko 1,13 eura, a u Irskoj oko 1,11 eura. 

U skandinavskim zemljama LPG nije široko raširen, pa su cijene više i često nisu usporedive s tržištima gdje se autoplin češće koristi.

Zanimljiva usporedba sa Slovenijom i Italijom

Posebno je zanimljivo da je autoplin skuplji i u usporedbi sa susjednim zemljama poput Slovenije i Italije. Hrvatska je oko 17 posto skuplja od Slovenije, a u odnosu na Italiju oko 53 posto, prema stranici GlobalPetrolPrices. S obzirom na širok raspon cijena autoplina u Hrvatskoj, jasno je da stvarne razlike u odnosu na druge zemlje mogu biti i veće od prikazanih.

Cijene smo provjerili i na razini pojedinih distributera, pri čemu je vidljivo da se u Italiji (Repsol 0,642 €/l, Shell 0,647 €/l, Eni 0,663 €/l) kreću znatno niže nego u Hrvatskoj. To smo napravili i za Sloveniju (Petrol 0,859 €/l).

Upit o razlozima takvih razlika poslali smo Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA-i), a odgovor ćemo objaviti po primitku.

Umičević: Značajan dio uvozimo

Naftni konzultant i analitičar Jasmin Umićević pojašnjava za Index kako za razliku od benzina i dizela, autoplin u Hrvatskoj nije bio izravno ograničen, pa se njegova cijena formira tržišno.

“Cijena autoplina u Hrvatskoj primarno ovisi o međunarodnoj nabavnoj cijeni LPG-a, koja je vezana uz kretanja na tržištu nafte i plina. Hrvatska dio LPG-a proizvodi iz vlastitih izvora, ali značajan dio i uvozi, pa domaće cijene nužno prate globalne trendove.

Na to se nadovezuju porezi i trošarine, koji su doduše niži nego kod benzina i dizela, ali i dalje utječu na konačnu cijenu. Posebno je važna struktura tržišta – Hrvatska je relativno malo i sezonski vrlo promjenjivo tržište, što povećava logističke troškove i smanjuje efekte ekonomije razmjera”, objasnio je Umičević.

“U većim i razvijenijim državama veća potrošnja i jača konkurencija omogućuju niže marže i stabilnije cijene, pa LPG tamo može biti jeftiniji nego u Hrvatskoj, unatoč višem standardu”, još je rekao Umičević.

Prodaja LPG vozila u Europi porasla za 10%

Valja dodati i da je prodaja vozila na tekući naftni plin u Europi porasla  za 10 posto u 2025. godini, jer je tržišni lider Renault Group, predvođen Dacijom, proširio LPG ponudu, pisao je HAK. Niži porezi na LPG u usporedbi s benzinskim modelima na tržištima uključujući Italiju, Španjolsku i Francusku potaknuli su potražnju.

Iako je LPG i dalje prisutan na tržištu, kako analitičari smatraju, dugoročno bi mogao gubiti na važnosti zbog sve strožih klimatskih politika i postupnog prelaska na vozila s nultim emisijama.

Analitičar Jakić: Tržište je manje razvijeno pa osjetljivije

Analitičar Ivica Jakić objašnjava još da Italija ima dugu tradiciju korištenja autoplina, još od vremena kada su vozila masovno prelazila s benzina na plin.

“Zbog toga je u Italiji razvijena infrastruktura, a velik broj korisnika posebno utječe na niže cijene. S druge strane, Hrvatska nikada nije imala tako razvijeno tržište ni široku mrežu punionica, osobito izvan glavnih prometnih pravaca.

Uz to, autoplin kod nas nije bio u fokusu regulacije jer ne čini značajan udio u ukupnoj potrošnji goriva. Zbog svega toga tržište je manje razvijeno i osjetljivije, pa su i cijene više”, govori nam Jakić.

Situacija bi se mogla promijeniti

Pojašnjava i da autoplin ni distributerima ne predstavlja ključan proizvod.

“Autoplin je u Hrvatskoj imao svoju veliku fazu ekspanzije prije deset do petnaest godina. Tada su se mnogi vozači odlučivali na ugradnju plinskih sustava, a spremnici su se naknadno ugrađivali i redovito testirali. Posebno je bio popularan među taksistima, primjerice u tvrtkama poput Cammea, gdje je standard.

Sad je autoplin manje zastupljen, no situacija bi se mogla promijeniti, jer se planiraju novi logistički kapaciteti i terminali za LPG, što bi dugoročno moglo povećati dostupnost i stabilizirati cijene na tržištu”, zaključuje Jakić.