GRČKA uspostavlja nova zaštićena morska područja kako bi zaštitila populaciju sredozemne medvjedice od nekontroliranog turizma, piše The Guardian. Nadaju se da će nova i bolje nadzirana zaštićena morska područja pomoći u očuvanju ovih ranjivih životinja i njihovih staništa od sve većeg pritiska turizma.
Otok Piperi, gdje je medvjedica nedavno viđena, strogo je čuvano područje unutar Nacionalnog morskog parka Alonissos i Sjeverni Sporadi, najvećeg zaštićenog morskog područja u Grčkoj. To je ključno stanište za razmnožavanje medvjedica, a obalama se unutar pet kilometara smiju približiti samo istraživači s posebnom dozvolom.
S globalnom populacijom manjom od 1000 jedinki, sredozemna medvjedica se na IUCN-ovom Crvenom popisu vodi kao osjetljiva vrsta, što je poboljšanje u odnosu na 2023. godinu kada je bila klasificirana kao ugrožena. Desetljeća napora u očuvanju pomogla su povećati njihov broj.
Medvjedice su iznimno osjetljive na ljudsko uznemiravanje
Prema Helenskom društvu za zaštitu sredozemne medvjedice (MOm), Grčka je dom za oko 500 jedinki, što je polovica svjetske populacije i značajan porast u odnosu na 250 jedinki iz 1990-ih. To Grčkoj daje jedinstvenu ulogu u budućnosti ove vrste, koja je u grčkoj kulturi nekoć smatrana štićenicom bogova Posejdona i Apolona.
Iako je lov na medvjedice zbog krzna, mesa i masti u Grčkoj smanjen, opasnosti poput zaplitanja u ribolovnu opremu, nedostatka hrane, zagađenja i gubitka staništa i dalje su prisutne. Konzervatori sada upozoravaju na novu, rastuću prijetnju, a to je nekontrolirani pomorski turizam.
Ove životinje iznimno su osjetljive na ljudsko uznemiravanje, a horde turista koje ih žele pronaći ugrožavaju njihov krhki oporavak. Morski biolog Joan Gonzalvo s Instituta za istraživanje Tethys opisuje kako je turizam uzeo danak na otočiću Formicula u Jonskom moru, još jednom ključnom staništu.
“Prije šest, sedam, osam godina imali smo susrete gotovo svaki dan. Vidjeli bismo pet, šest medvjedica u vodi odjednom”, prisjeća se. No, to je privuklo i turiste. “Ono što je isprva bilo uzbudljivo, brzo se pretvorilo u noćnu moru”, kaže Gonzalvo, dodajući kako je umjesto proučavanja životinja bilježio ljude koji ih proganjaju.
Jednog dana u kolovozu 2024. zabilježio je više od 50 plovila oko sićušne obale otočića. “Danas imamo sreće ako vidimo samo jednu ili dvije pojedinačne medvjedice”, dodao je. Kako bi se situacija preokrenula, ovog je ljeta pokrenuto nekoliko inicijativa, uključujući nacionalnu obrazovnu kampanju “Seal Greece”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Otočić Formicula zaštićen je strogom zonom zabrane ulaska od 200 metara, a u listopadu je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis potvrdio uspostavu dva nova velika zaštićena morska područja (MPA). Ako se njima bude pravilno upravljalo, mogli bi ponuditi spas za vrstu.
“Mladunci se uspaničare i pobjegnu kad vide ljude”
Na otoku Piperi već se vide pozitivni rezultati. Angelos Argiriou, još jedan morski biolog, ističe kako se medvjedice osjećaju dovoljno sigurno da se odmaraju na otvorenim plažama, što je “zaista dobar znak da zaštitne mjere djeluju”.
Zbog ljudskog pritiska, medvjedice su se posljednjih desetljeća povukle u morske špilje, koje su se pokazale neprikladnima za podizanje mladih. Snažni valovi mogu odnijeti ili utopiti mladunce dok su majke u lovu. Panos Dendrinos, predsjednik MOm-a, to je objasnio.
“Ako netko uđe unutra, mladunče će se uspaničariti i napustiti špilju, a majka ga vjerojatno neće pronaći”, rekao je. Nakon 40 godina praćenja parka Alonissos, Dendrinos kaže kako njegovo društvo “sada sve više viđa medvjedice kako koriste otvorene plaže”.
Mnoga zaštićena područja funkcioniraju samo “na papiru”
Unatoč napretku, ostaje velik izazov, a to je provedba propisa. U Grčkoj su nevladine organizacije više puta upozoravale na problem “parkova na papiru”, zaštićenih područja koja postoje samo na karti, bez adekvatnog nadzora na terenu. Studija devet ekoloških organizacija objavljena prošle godine pokazala je da samo 12 od 174 morskih Natura 2000 lokacija ima neki oblik zaštitnog režima.
Za razliku od parka Alonissos, na Formiculi nema čuvara, pa Gonzalvo sam mora upozoravati skipere da se nalaze u zabranjenoj zoni. “Neaktivnost medvjedica me brine. Potrebna su nam ozbiljna ulaganja u provedbu zakona”, poručio je. Dendrinos se složio, dodajući da Agencija za prirodni okoliš i klimatske promjene treba više plovila i ljudi te učinkovitiji sustav prijavljivanja prekršaja.
Gonzalvo je upozorio da vrijeme istječe. “Ako nismo sposobni zaštititi ovo važno stanište, sićušnu kap usred Jonskog mora, za jednog od najkarizmatičnijih i najugroženijih morskih sisavaca na planetu, vrlo je malo nade za bilo što drugo što želimo zaštititi u našim oceanima”, zaključio je.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr