Dok ga često doživljavamo kao emocionalno opterećenje, tijelo ga itekako prepoznaje – i reaguje.
Hronični stres ne mora uvijek izgledati dramatično. Ponekad se manifestuje kroz naizgled bezazlene simptome koje lako pripišemo umoru, vremenskim prilikama ili lošem danu.
Kada stres utiče na težinu i probavu
Jedan od prvih sistema koji reaguje na stres jeste probavni. Kod nekih osoba dolazi do gubitka apetita i nenamjernog mršavljenja, dok drugi posežu za brzom, nezdravom hranom. Mogu se javiti nadutost, bolovi u stomaku, zatvor ili proljev.
Organizam u stanju napetosti usporava ili ubrzava probavne procese, što dugoročno može narušiti ravnotežu crijeva i opšte zdravlje.
Glavobolje koje dolaze iz napetosti
Učestale glavobolje i migrene često su povezane s napetošću mišića vrata, ramena i vilice. Kada smo pod stresom, tijelo instinktivno reaguje stezanjem mišića, što može izazvati bol i osjećaj pritiska u glavi.
Neki ljudi čak nesvjesno škrguću zubima, dodatno pojačavajući nelagodu.
Srce pod pritiskom
Kratkotrajan stres može privremeno povisiti krvni pritisak, ali problem nastaje kada napetost postane svakodnevica. Dugoročno, hronični stres povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja, posebno ako ga prate loše navike poput nepravilne ishrane, nedostatka sna i fizičke neaktivnosti.
Hormonalni disbalans i intimno zdravlje
Stres utiče i na hormonsku ravnotežu. Kod muškaraca može dovesti do smanjenja libida i poteškoća s erekcijom, dok kod žena može poremetiti menstrualni ciklus. Psihološki pritisak dodatno pojačava fizičke simptome, stvarajući začarani krug.
Kako ublažiti posljedice stresa?
Iako stres ne možemo u potpunosti izbjeći, možemo naučiti upravljati njime. Male, ali dosljedne navike prave veliku razliku.
- Postavljanje granica u poslu i privatnom životu smanjuje osjećaj preopterećenosti.
- Kratke pauze tokom dana pomažu da se organizam resetuje.
- Fizička aktivnost, čak i lagana šetnja, smanjuje nivo hormona stresa.
- Svjesno disanje i tehnike opuštanja mogu umiriti nervni sistem za svega nekoliko minuta.
- Kvalitetan san i ograničavanje vremena pred ekranima navečer dodatno pomažu organizmu da se regeneriše.
Rutine stvaraju osjećaj sigurnosti i kontrole, što je ključno u periodima neizvjesnosti.
Ponekad je dovoljno nekoliko malih promjena da tijelo i um ponovo pronađu ravnotežu.
