Znanstvenici su zbunjeni misterioznim objektima koje je snimio svemirski teleskop James Webb, a najnovija otkrića upućuju na to da bi mogli biti ključna karika koja nedostaje u razumijevanju nastanka supermasivnih crnih rupa. Ovi objekti, nazvani “male crvene točkice” (eng. *Little Red Dots* ili LRDs), postali su jedna od najvećih zagonetki moderne astronomije otkako su se prije četiri godine počeli pojavljivati na snimkama ranog svemira, piše New York Post.
- Ovo je prvi put u mojoj karijeri da sam proučavala objekt za koji uistinu ne razumijemo zašto izgleda tako kako izgleda. Mislim da je pošteno nazvati ih misterijem – rekla je za CNN Jenny Greene, profesorica astrofizičkih znanosti na Sveučilištu Princeton.
Rješenje zagonetke
Iako su prve teorije sugerirale da bi se moglo raditi o masivnim galaksijama s aktivnim crnim rupama, ti su objekti bili manji od očekivanog i nisu pokazivali tipičnu emisiju rendgenskih zraka.
Međutim, prekretnica u istraživanju stigla je početkom 2026. godine, kada je tim istraživača sa Sveučilišta u Kopenhagenu objavio studiju koja nudi dosad najuvjerljivije objašnjenje. Analizom spektra trideset takvih točkica zaključeno je da se radi o **mladim supermasivnim crnim rupama** skrivenim unutar gustih “čahura” ioniziranog plina.
Novi modeli također sugeriraju da su ovi objekti zapravo sto puta manje masivni nego što se prvotno procjenjivalo. Njihov intenzivan sjaj i crvena boja ne potječu od zvijezda, već od ekstremne topline plina koji crna rupa usisava, a čija se svjetlost probija kroz gusti omotač.
Njihova crvena boja posljedica je dva faktora: kozmičkog crvenog pomaka zbog širenja svemira te guste prašine i vodikovog plina koji blokiraju plavu svjetlost, a propuštaju samo crvene valne duljine.
Ključan je bio objekt nazvan “Litica”
Veliki korak prema razumijevanju ovih objekata dogodio se još 2023. godine, kada je tim na čelu s Annom de Graaff iz Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku iskoristio Webbov teleskop za analizu tisuća crvenih objekata. Među njima je bilo četrdesetak LRD-ova, a jedan se posebno isticao – objekt nazvan “Litica” (eng. *The Cliff*).
Litica je dobila ime po oštrom prijelazu u svom svjetlosnom spektru, iz slabe ultraljubičaste u jarkocrvenu boju. De Graaff je objasnila da to uzrokuje “vrlo gust vodikov plin koji je donekle topao”, što je potvrdilo da crvena boja dolazi od plina koji okružuje središnji motor, a ne od kozmičke prašine kako se ranije mislilo. Taj središnji motor, vjeruje se, upravo je crna rupa. Ako je to točno, radi se o fenomenu koji, prema njezinim riječima, “nikada prije nije primijećen”.
Alternativna teorija o zvijezdama “rušiteljima svemira”
Iako teorija o mladim crnim rupama trenutno prednjači, dio znanstvene zajednice još uvijek razmatra i druge mogućnosti. U znanstvenom radu objavljenom u časopisu The Astrophysical Journal Devesh Nandal i Avi Loeb predložili su da bi crvene točkice mogle biti supermasivne zvijezde, takozvane kvazi-zvijezde.
Ove primordijalne zvijezde, koje su mogle narasti do mase milijun puta veće od Sunca, formirale su se od vodika i helija u ranom svemiru i nakon smrti izravno kolabirale u supermasivne crne rupe.
Jorryt Matthee, astrofizičar koji je skovao pojam “crvena točkica”, vjeruje da bi se ovi objekti “mogli pokazati kao neka vrsta karike koja nedostaje”.
- Znamo da galaksije, poput našeg Mliječnog puta, imaju supermasivne crne rupe u svom središtu, i iako je to vrlo često, misterij je kako su te supermasivne crne rupe nastale. LRD-ovi bi mogli biti faza rođenja, dječja faza te formacije, i možda to promatramo po prvi put – izjavio je.
Do danas je identificirano više od 340 ovakvih objekata, a pojavljuju se u razdoblju između 600 milijuna i 1,5 milijardi godina nakon Velikog praska. Zanimljivo je da nakon toga praktički nestaju, što sugerira da se radi o kratkotrajnoj, ali iznimno nasilnoj fazi rasta galaksija u povijesti svemira.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
